Re: No tillage,nula obrada

[pingo]

Dobro naslov teme je no-till ali mislio sam na reduciranu obradu kada sam pitao da li se izbacivanje pluga ubraja u reduciranu obradu ... dakle svi drugi strojevi ostaju . No-till pojam podrazumijeva da nemaš apsolutno niti jedan drugi stroj za obradu zemlje osim sijaćice .

[jd6330]

nema čvrstih pravila, svaka lokacija ima svoju klimu, tip zemljišta, plodored...
ono što je u americi pravilo ne mora bit i kod nas
na ovakvim tlima teško da će ić no-till, tj. samo sijaćica koja će uložit sjeme i gnojivo u beton, i kemija protiv sveg i svačeg
al svako odstupanje od pluga i 50 prohoda je minimum-till i to ima budućnost.
prepreka je što takve površine izgledaju neuredno, pune ostataka od prošlog usjeva i korova,i grubo obrađene, a naši ljudi su navikli na čistu ravnu površinu, sitnu do pijeska.

primjer:
u sjetvi pšenice netko je opisao carier-drill,
nakon žetve pšenice bacit npk, ugrubo potanjurat, tanjuračom s valjkom iza,
početkom 9. mjeseca dat malo N gnojiva i sa carier-drillom posijat uljanu repicu u jednom prohodu i poprskat protiv korova...

[politicar]

Recimo ja isto idem sa nekim nacinom sa reduciranom obradom.
Za psenicu poorem i odmah sa sijacicom u to i to je to.
Sto se tice strukture nekada bude odlicna nekada i ne bas ali tako radim.

Dok ovi kod mene u selu idu :oranje,tanjuranje par puta,sjetva i onda drljacom.....I to dobrano ugaze zemljiste.

Recimo sta mislite o kombinaciji pliceg oranja ?ali brze...to je isto na neki nacin "reducirano"...

[jd6330]

pa pšenica i dr strnine imaju većinu korijenja u prvih 10-12 cm, ne sjećam se točnog podatka al radi se oko 50-70% (možda sam zaj... cifru), što dublje to manje, pa i nema potrebe radit dublje od 20 cm. sve dublje hoće dat nešta veći prinos al ak ćeš potrošit 500 kn/ha da bi dobio 65 kn više...
a što manje gaženja po oranju to bolje. baciš brdo novaca na oranje pa nema logike vozit rally po njemu.
problem je sa onima koji voze slabije traktore. većina strojeva koji su povoljni za minimum-till traži bar 120 ks, netko sa imt 539 baš i nema izbora nego orat, makar i na 15 cm.

[pingo]

Tko bi nas sačuvao od miševa kod no-till obrade ? Prošle jeseni sam sve sojište obradio gruberom na 15 cm i onda sijao pšenicu rotosemom . Nakon nicanja smo danima trovali miševe i opet ih ima da je to čudo jedno .

[jd6330]

tu ih ima na milijune po pšenici i po lucerni cijele godine. mislim da je podjednako kriv i manjak prirodnih neprijatelja. par dana sam radio oko valpova, dobar dio kanala im je pun grmlja i ptica grabljivica i nisam vidio da imaju miševa. kod nas su svi kanali očišćeni i na 500 ha nemožeš nać 2 kobca i gdje koju lisicu. ajmo lovci šta kažete na ovo?

[zeko]

Tko bi nas sačuvao od miševa kod no-till obrade ? Prošle jeseni sam sve sojište obradio gruberom na 15 cm i onda sijao pšenicu rotosemom . Nakon nicanja smo danima trovali miševe i opet ih ima da je to čudo jedno

Ista stvar se desila i jednom velikom poljoprivredniku u mom kraju. izbacio je oranje i uveo gruber i podorivač i dobio velik problem miševa tako da je sad opet uveo oranje... oranje je oranje i mislim da ga za sad još ni jedan stroj nemože u potpunosti zamjenit.

[Fidelito]

Kakvu i koliku štetu rade miševi na kulturama? Populacija miševa vjerovatno raste do neke razine i onda se bude smanjila na nekoj novoj (višoj) razini, jednostavno mora se uspostaviti neka nova ravnoteža. Kod mene miševi nisu problem za sada (i nadam se ni ubuduće) jer ima dosta šume oko parcela. Zapravo ima puno više šume nego obradivih parcela. Ali zato ima divljači (srna, divlja svinja, jelen) da to nije normalno. Možda se problem miševa može rješiti promjenom (proširenjem) plodoreda? Treba problem miševa riješiti nekako sustavno da ne dolazi do povećanja populacije, trovanje je samo rješavanje posljedica, a ne uzroka. Da li ima problema sa miševima i na oranim parcelama? Kolika je migracija miševa sa parcela na parcelu? Inače amerikanci kažu da se životinje poput miševa važne, jer iza njih ostaju kanali kroz koje voda nalzi svoj put u dubinu tla. Naravno, samo ako ne rade veće štete na kulturi.

[jd6330]

samo za usporedbu, u stanju su u vremenskom razmaku od dva-tri otkosa (par mjeseci) uništit lucernu do te mjere da je moraš preorat. populacija će im rast dok imaju hrane, da imaju ikakvog prirodnog neprijatelja osim nas već bi bili pod kontrolom. tvrdnja za oranje i veći broj miševa drži vodu. ako se već hoće bez oranja onda samo jednu godinu ili orat a pripremu reducirat.

[Fidelito]

Da, miševi se brzo razmnižavaju, ako su uvijeti povoljni, ali naseliti jednu populaciju sova, to bi ih trebalo držati pod kontrolom. I vjerovatno jeftinije nego trovanje. Kod mene ima dosta zapuštenog zemljišta neposredno pored obradivih parcela i nisam primjetio štetu od miševa u blizini tih neobrađenih dijelova. A trebalo bi biti štete ako ima miševa, jer se valjda mogu kretati 5-10 metara od svog staništa u potrazi za hranom.

[jd6330]

pa uz šume i drvorede i nisu neki problem. grabljivice love sa povišenog položaja, ako u krugu od par km nemaš ni jedno drvo, ptice tu neće ni zalazit, s druge strane tko bi to financijski trebao podržat? lovačka društva ovdje nemaju ni novac ni interes, jedina im je briga da se divljač napase što više pšenice preko zime, da bude dobro utovljena za sezonu. problem je u cijelom ekosistemu, ali se tiče svih koji žive na određenom području, a puno babica kilavo dijete...

[dedek]

Ne mogu tvrditi 100% ali zadnja informaciju koju sam imao je da i Ameri napuštaju no till tehnologiju i prelaze na semi till.
Također i kod oranja različite kulture različito reagiraju na dubinu, npr. kukuruz je neutralan i ne smeta mu duboka brazda dok kod šećerne preporučuju podrivanje i plitko oranje.
Ja bih osobno od svih alatki najprije izbacio tanjuraču.

[paor]

no -till isl. su u prvom redu proizveli amerikanci zbog svojih ogromnih površina, brzine obrade i manjih troškova, a nikako zbog benefita u prinosima što se u zadnje vrijeme sve više pokazuje, zatim sve manjom djelotvornošću round-up herbicida problem korova se ponovno naglašava, u ekstremnim klima-tlo uvjetima no-till polja su pod velikim udarom

no-till doživljava svojevrsnu reviziju, ali ne u smislu povratka plugu, nego kao agrotehničku evoluciju u novom pristupu i još kompleksnijim i novijim strojevima

kod šećerne preporučuju podrivanje i plitko oranje

valjda misliš u obaveznoj kombinaciji?

Ja bih osobno od svih alatki najprije izbacio tanjuraču

rotodrljače su očekivane kao totalna zamjena, ali u posavini gdje su tla teška i pretežita plug-obrada, to jednostavno nije tako...zasad

[Fidelito]

Min till je primarno rezultatat potrage za sustavom obrade koji će smanjiti eroziju. Erozija tla je bila strahoviti problem, jer su tla lakša, vode u njima je manje, vjetrovi su jači a površine veće (nemaju planina između mora i kopna kao kod nas pa vjetrovi koji pušu sa mora ulaze duboko u unutrašnjost...) Svi ostali benefiti koji su se javili kao bolje čuvanjenje vode u tlu i veliki učinak javili su se kao usputni, a postali su sa vremenom značajni faktor samog sustava. U tih nekoliko knjiga koje sam pročitao o min till obradi uglavnom su autori bili suglasni da teža tla uglavnom zahtijevaju neku vrstu obrade (a tu bi trebala spadati naši pseudogleji), i da se ne mogu sve kulture raditi sustavom direktne sjetve.
E sada ću se sjetiti ono šti su mi profesori na faksu govorili o našim pseudoglejima - 'pseudogleji su tla gdje je izmjena suhe i mokre faze...' Priznajem nije mi to onda baš bilo jasno ali danas u potpunosti shvaćam što su time željeli reći: kada je suho-presuho je ali kada je mokro ima zaista previše vode u tlu. Ta dva ekstrema se izmjenjuju i niti jedan nije povoljan za biljke. Dobra strana naših tala je da imaju relativno veliki kapacitet za vodu, i to za vodu koja je pristupačna biljkama. Upravo radi te mokre faze (dijela godine kada je previše vode u tlu) moramo uvesti neku obradu da se voda brže odvede u dubinu ili da se brže ispari sa površine. Za onu suhu fazu (dio godine kada je presuho) bilo bi optimalno da ima biljnih ostataka na površini da se bolje sačuva voda u tlu... Jer puno je efikasnije što bolje sačuvati postojeću vodu u tlu, nego dodavati novu navodnjavanjem. To me je u teoretskim razmatranjima dovelo da bi za naše pseudogleje, kao reducirana osnovna obrada, bila optimalna neka dublja obrada (20-35 cm) koja bi ostavila biljne ostatke na površini (barem dio njih). Naravno, trebala bi moći 'progutati' svu biljnu masu (kukuruzovina, slama, itd.) da se ne štopa u radu. Neću više otkrivati toplu vodu, takav stroj se zove mulch tiller ili disc tiller, kako kod koga, a ima ga i vaderstad pod nazivom top down, link:
http://www.vaderstad.com/default2.aspx?companyId=3&treeId=29&lnkMainId=244

imaju i dobar video na tom linku kako radi u kukuruznom strništu, ali kukuruz stoji i nekako je mali (koliko mi se čini).

Da ne bi mislili da se radi o nekakvom prikrivenom reklamiranju i drugi proizvođači imaju slične strojeve, a ovo je jedan od proizvođača u SAD-u:

http://www.krauseco.com/dominator.htm

Karakteristika dominatora je da ima red radnih tijela koje rade dublje i ostala radna tijela koja rade pliće.

Tako je vidim ovu problematiku, ali sama ovakva obrada zahtijeva i drugačiju sijačicu, jer bi se standardna sijačica (s obzirom da je dio biljnih ostataka ostao na površini) štopala. Treba nabaviti sijačice sa diskosnim ulagačima tako da presijače eventualno zaostale biljne ostatke.

[dedek]

kod šećerne preporučuju podrivanje i plitko oranje

valjda misliš u obaveznoj kombinaciji?

Ja bih osobno od svih alatki najprije izbacio tanjuraču

rotodrljače su očekivane kao totalna zamjena, ali u posavini gdje su tla teška i pretežita plug-obrada, to jednostavno nije tako...zasad

Pa naravno da u obaveznoj kombinaciji jer bi inače napisao ''ili''.
U našim uvjetima je najbolje ratilo zima, posebno na teškim tlima. Osobno sam više za sjetvospremač nego za rotobranu(mislim u kukuruzu). E sad za pšenicu razumijem da u uvjetima kakvi su u posavini treba biti prilagodljiv i naći najbolje rješenje.