Re: uljana repica

[paor]

čujem na radiju da je neki đakovački silos otkupio repicu po 3,5 kn...proizilazi, vrlo isplativa kultura...eto ratari, po gasu...

[marinko]

čujem na radiju da je neki đakovački silos otkupio repicu po 3,5 kn...proizilazi, vrlo isplativa kultura...eto ratari, po gasu...

Da cijena je super,a mada je možda zahtjevnija kultura od kukuruza i ostalih žitarica,mislim da je isplativija, a i poticaj za nju je dobar.
Nadam se da će i dogodine biti dobra cijena,kada ću i ja imati,nadam se,uroda.
Ove godine svi plaćaju po 3,5kn(prvenstveno Agrokor,a drugi moraju pratiti zadan tempo), a uz prinos od 4,5 tone nema se šta razmišljati.

[mladen]

jelto cjena sa PDV om il bez njega

[marinko]

jelto cjena sa PDV om il bez njega

Sa PDV-om

[NICOLAS]

šta je uopće od toga u slobodnoj prodaji, a šta je samo pokusni materijal.

............hibrid/sorta..........kg/ha sa 7% vlage

1.______ PR45D03............. 4430 kg/ha
2.______ PR46W09............ 4228 kg/ha
3.______ PR46W14............ 4206 kg/ha
4.______ PR46W10............ 4068 kg/ha
5.______ PR46W15............ 4030 kg/ha
6.______ Remy................. 3925 kg/ha
7.______ Bristol................ 3564 kg/ha
8.______ Courage............. 3528 kg/ha
9.______ Mohcan.............. 3506 kg/ha
10._____ Express.............. 3350 kg/ha
11._____ Triangle.............. 3290 kg/ha

Znam za pioneer PR46W09 da ove godine ide u prodaju(već ovaj mjesec), a dogodine i PR46W10. Inače gore sve navedene Pioneer uljane repice su hibridi,a Pioneer i ima samo hibride uljane repice i u zemljama okruženja(i u svijetu) koliko znam Pioneer je pomeo konkurenciju:po prinosu(vidi se gore),sadržaju ulja,a i super granaju i komuške ne pucaju.
Za ove druge neznam,Triangle je od KWS-a i ima ga u prodaji.

[kreso]

ja sam imao ovaj pod rednim br.9 Mohcan i imao sam oko na pojedinim parcelama 3700-3800kg/ha..
ali bibaš htio probati pineer ako ga toliko hvale jer po ovome ima ogroman potencijal

[mladen]

ostavio sam ove godine 50kg repice triangle dal bi to valjalo posijat za nagodinu imal ko kakvi iskustava

[JOSIP FERGUSON]

triangl je hibrid, koliko sam ja upoznat, a hibridno sjeme se ne moze sijati ponovno, kao kod kukuruza....

sortno sjeme se vjerovatno moze ostaviti, ne sijem repicu pa nisam 100%siguran, ali hibridno sigurno ne, ipak ni prinos sorte se ne moze mjeriti s prinosom hibrida, kod hibrida se koristi taj tzv "heterozis" ucinak, povecana bujnost u F1 generaciji (onoj odma nakon krizanja) kada je genotip majke 2 + genotip oca 2 = 5 a ne 4

ali to je samo izrazeno kod f1 generacije (one koju ince sijemo), dok se u kasnijim generacijama povecava homozigotnost genotipa, i prinos rapidno pada..

evo, malo sam objasno ako ako koga zanima
uglavnom ne, da ne kompliciram....

[igor_peradar]

triangl je hibrid, koliko sam ja upoznat, a hibridno sjeme se ne moze sijati ponovno, kao kod kukuruza....

sortno sjeme se vjerovatno moze ostaviti, ne sijem repicu pa nisam 100%siguran, ali hibridno sigurno ne, ipak ni prinos sorte se ne moze mjeriti s prinosom hibrida, kod hibrida se koristi taj tzv "heterozis" ucinak, povecana bujnost u F1 generaciji (onoj odma nakon krizanja) kada je genotip majke 2 + genotip oca 2 = 5 a ne 4

ali to je samo izrazeno kod f1 generacije (one koju ince sijemo), dok se u kasnijim generacijama povecava homozigotnost genotipa, i prinos rapidno pada..

evo, malo sam objasno ako ako koga zanima
uglavnom ne, da ne kompliciram....

Josipe a daj mi molim te reci kako je sa kukuruzom. Imam kolegu agronoma i on mi tvrdi ako jedne godine posiješ prvu generaciju, dakle hibrid kukuruza koji kupiš (pioneer), da se može ostaviti i zasijati sljedeće godine. To bi kao bila druga generacija, stime da je obavezno tretiraš sa onim Marxol ili kako se već zove, kao zaštita protiv genetskog oboljenja. Navodno da je u tom slučaju urod nešto manji, skoro pa zanemarivo, u odnosu na prvu generaciju hibrida.

[mladen]

znaci josipe ona bi nikla i izrasla al nebi bilo prinosa
hvala ti sto si mi objasnijo sad mogu sa ovi 50kg ranit golubove preko zime

[agrotehničar]

Ovako stvari stoje s hibridima bilo repice bilo neke druge biljne vrste; postoji pojava kod hibridnog sjemena koja je genetski uvjetovana a pojavljuje se nakon križanja (u ovom slučaju hibridizacije) i naziva se HETEROZIS= pojava velike bujnosti u prvoj generaciji nakon križanja koja u idućim godinama drastično opada. Ta je pojava posebno jaako izražena kod hibrida a manje kod sorti. Dakle kukuruz i hibridne repice nije preporučljivo sijati iz vlastite reprodukcije, dok pšenicu ili soju možemo do 3-4 godine od C1 izvornog sjemena.

[JOSIP FERGUSON]

tako je, a heterozis je najveci bas u prvoj generaciji nakon krizanja, posebno ako se krizaju genetski potpuno razliciti roditelji, njihivo sjeme ce nositi gene (jedan genom od majke i jedan od oca) koji ce imati maksimalnu heterozigotnost (razlicitost alela) koja je preduvjet za visok stupanj heterozisa.

iduce god (kako je kukuruz stranooplodna kultura) krizat ce se isti genotipovi (koje cemo posijati iz sjemena "iz cardaka" ako ga posijemo) jer nemamo u usjevu razlicitog oca i majku, vec nam je sav kukuruz iz genotipski istog sjemena, po zakonima genetike, iduce god ce se u genotipu potomstva smanjiti heterozigotnost (hetero=razlicito) a povecati homozigotnost (jednakost, istovrsnost) alela, a kako vise nema visoke genotipske razlicitosti, nema ni ucinka hibridizacije, kao ni visokog prinosa...

u genomu biljke jedan alel (dio genoma) je heterozigotan ako je npr. "Aa" (npr. gen "A" je dominantan i on je od oca, a gen "a" je od majke i on je recesivan) sto je u genotipu vise takvih alela (Aa, Ss, Gg, Bb.... itd) ucinak heterozisa je jaci, i urod hibridnog sjemena je bolji (naravno uz ostale kvalitetne znacajke oba roditelja), narednom reprodukcijom povecava se broj homozigotnih alela "AA", "aa", "BB", "bb"..., i zbog toga pada ucinak heterozisa iduce god, i to rapidno...

ako posijes u sjemenskom usjevu genom majke AA, BB, CC, SS, GG... itd, a genom oca aa, bb, cc, ss, gg, krizanjem ce potomstvo prve (F1) generacije biti Aa, Bb, Cc, Ss, Gg, sto je visoka raznolikost, visok heterozis, visok urod, jer visoka raznolikost daje vecu sansu za prezivljavanje i biljkama i covjeku i svim zivim bicima, a kod hibridnog sjemena je cilj krizanja nju sto vise povecati...

ova slova su samo teoretski, u praksi oplemenjivanja ima jos 100 srugih cimbenika... to je samo pojasnjenje zasto hibridno sjeme bolje rodi...

ali samo u prvoj generaciji, dalje se desava svasta, to bi morao 10 stranica objasnjavati....

[igor_peradar]

tako je, a heterozis je najveci bas u prvoj generaciji nakon krizanja, posebno ako se krizaju genetski potpuno razliciti roditelji, njihivo sjeme ce nositi gene (jedan genom od majke i jedan od oca) koji ce imati maksimalnu heterozigotnost (razlicitost alela) koja je preduvjet za visok stupanj heterozisa.

iduce god (kako je kukuruz stranooplodna kultura) krizat ce se isti genotipovi (koje cemo posijati iz sjemena "iz cardaka" ako ga posijemo) jer nemamo u usjevu razlicitog oca i majku, vec nam je sav kukuruz iz genotipski istog sjemena, po zakonima genetike, iduce god ce se u genotipu potomstva smanjiti heterozigotnost (hetero=razlicito) a povecati homozigotnost (jednakost, istovrsnost) alela, a kako vise nema visoke genotipske razlicitosti, nema ni ucinka hibridizacije, kao ni visokog prinosa...

u genomu biljke jedan alel (dio genoma) je heterozigotan ako je npr. "Aa" (npr. gen "A" je dominantan i on je od oca, a gen "a" je od majke i on je recesivan) sto je u genotipu vise takvih alela (Aa, Ss, Gg, Bb.... itd) ucinak heterozisa je jaci, i urod hibridnog sjemena je bolji (naravno uz ostale kvalitetne znacajke oba roditelja), narednom reprodukcijom povecava se broj homozigotnih alela "AA", "aa", "BB", "bb"..., i zbog toga pada ucinak heterozisa iduce god, i to rapidno...

ako posijes u sjemenskom usjevu genom majke AA, BB, CC, SS, GG... itd, a genom oca aa, bb, cc, ss, gg, krizanjem ce potomstvo prve (F1) generacije biti Aa, Bb, Cc, Ss, Gg, sto je visoka raznolikost, visok heterozis, visok urod, jer visoka raznolikost daje vecu sansu za prezivljavanje i biljkama i covjeku i svim zivim bicima, a kod hibridnog sjemena je cilj krizanja nju sto vise povecati...

ova slova su samo teoretski, u praksi oplemenjivanja ima jos 100 srugih cimbenika... to je samo pojasnjenje zasto hibridno sjeme bolje rodi...

ali samo u prvoj generaciji, dalje se desava svasta, to bi morao 10 stranica objasnjavati....

Zahvaljujem na pojašnjenju.

homozigotnost majke ti ono sam jedva pročitao

[mladen]

svaka cast majstori

[paor]

bila je prije koju godinu jedna zanimljivost - monsanto tužio nekoiliko poljoprivrednika (za primjer valjda) koji su sijali sjeme iz uroda,
na kraju je monsanto dobio sud (poljoprivrednici dobili neke opomene) jer na vrećici sjemena lijepo stoji copyright, gdje piše između ostalog i nešto kao da se ne smije koristiti za daljnu sjetvu itd.