AKTIVNE TEME
» Agro Dan
by Agro Dan Yesterday at 20:03

» Poticaji u poljoprivredi (4)
by Zelena dolina Yesterday at 16:12

» mile989
by slaven22 16/10/2017, 23:34

» Obilazak polja
by deere power 16/10/2017, 20:53

» PRP SOL
by kulak25 13/10/2017, 11:05

» slaven22
by slaven22 11/10/2017, 12:14

» Vijesti vezane za poljoprivredu
by kulak25 10/10/2017, 17:23

» Aparati za zavarivanje - iskustva
by slaven22 10/10/2017, 14:04

» adapteri za kombajne
by drazen 9/10/2017, 08:13

» Cisterna Creina 2500l
by SteveO 7/10/2017, 11:55

» Popravak Amazone sijačice
by dcavni 6/10/2017, 22:43

» Kukuruz 2017
by falkon 2 6/10/2017, 08:05

» Treba pomoc HITNO
by Stefa112 3/10/2017, 19:30

» Nevenov cvijet
by EteRolo 3/10/2017, 17:44

» Kotlić , ražanj , roštilj ....
by kulak25 3/10/2017, 12:30

» ORANJE 3
by kulak25 3/10/2017, 07:24

» Case IH traktori
by Tomo89 2/10/2017, 22:40

» Soja 2016-2017.
by marijogjulic 2/10/2017, 20:40

» Roboti u poljoprivredi
by paor 2/10/2017, 11:02

» Šta slušate dok se vozikate traktorom...
by kulak25 1/10/2017, 19:18

» 558
by Vinko Bozic 26/9/2017, 20:07

» Sjetva/zetva uljane repice 2016/2017
by kulak25 26/9/2017, 08:34

» RENAULT
by delac 25/9/2017, 11:59

» Zakon o poljoprivrednom zemljištu
by Đuro Japarić 21/9/2017, 15:22

» Utovarivač kašika John Deere 653 MSL
by SteveO 20/9/2017, 18:15

» PRODAJEM NOVU Traktorsku frezu - bocnu rotacionu
by riverboy 15/9/2017, 21:38

» PRODAJEM Makaze za rezidbu voca ZANON SHARK ZS50
by poljomarkets 15/9/2017, 10:52

» KUPUS
by didilididili 12/9/2017, 13:47

» Supružnici ista adresa otvaranje Opg-a ili Obrt-a
by Đuro Japarić 11/9/2017, 03:05

» gruberanje
by slaven22 9/9/2017, 20:56







Što se iza brda valja?(2)

Stranica 37 / 37. Previous  1 ... 20 ... 35, 36, 37

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Što se iza brda valja i na facebooku

Postaj by Nostradurus on 13/1/2016, 21:48

Od danas pod istim imenom objavljume i na faceeboku. Objave na ovom forumu će naravno biti prenešene, a koje obuhvaćaju ekonomiju i gospodarstvo.

https://www.facebook.com/sto.se.iza.brda.valja/
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Hajmo curice, hajmo dječaci. U planine jer tamo ..

Postaj by Nostradurus on 14/1/2016, 17:40

Što je cilj sastanka u Kitzbühel-u?
--------------------------------------------
Mandatar za sastav nove Vlade dogovara smanjenje dugovanja sa investitorima. “Mislim da će nam dati malo vremena. Što prije treba poslati jasne poruke kako mislimo smanjiti dug tako da nam se poboljša rejting”, kaže Orešković.

Sad pogledajmo situaciju sa strane investitora. Bolji kreditni rejting i smanjenje kamate daje manju zaradu investitorima. Da li je u interesu investitorima da im se smanji zarada. Osim toga, ako bi se nekim čudom i dogodilo da se dugovi počnu otplaćivati pa i po visokim kamatama, očigledno je da to znači kraj posla investitorima. Investitori su očigleno u sukobu interesa ili mi imamo krive informacije.

Što bi mogla biti prava informacija? Postoji velika šansa da će se pod alibijem postizanja boljeg kreditnog rejtninga i smanjenja kamata predložiti nešto što nije rješenje. I zbilja u nastavku se kaže: >>“Mislim da će nam dati malo vremena. Što prije treba poslati jasne poruke kako mislimo smanjiti dug tako da nam se poboljša rejting”, kaže Orešković. Kao jednu od mogućnosti u tom smislu najavljuje da će se fokusirati na pokretanje neaktivne imovine, posebno državne imovine koja nije u funkciji. To je mrtvi kapital i tu mislim da imamo vrlo jasne mogućnosti za aktiviranje te imovine i time smanjiti dug, dodao je.<<

To što se zove aktiviranje mrtvog kapitala je u biti drugi naziv za rasprodaju državne imovine. Jasna mogućnost za smanjenje duga je rasprodaja imovine. Zbilja? Da li nam je za to trebao Tihomir Orešković? To smo i do sada radili i začudo, država nije smanjivala dug, nego ga je povećavala. Da li je moguće da taj plan tako proziran?

Zašto bi nova Vlada radila isto što i predhodne? Zašto nema promjene plana? Pa čini se da rasprodaja više pogoduje "investitorima", nego smanjenje duga. Ako im mi damo pare za kamate, a oni tim novcima kupe državnu imovinu, tada je to pun pogodak. Smanjenje duga u očima investitora bi bio pravi grijeh. A taj prozirni plan će biti predstavljen kao odlično "novo" rješenje. Vjerojatno će ga pratiti i uvođenje poreza na imovinu. Samo što taj porez neće toliko udariti po onima koji imaju, nego po onima koji još nešto imaju, a sada spajaju kraj sa krajem. Realno gledajući, pritisak poreza na imovinu ne može odjednom stvoriti globalnu profitabilnost u državi. Za to se mora stvoriti dodatni novac u državi. Samo nitko ne govori kako.

http://net.hr/danas/novac/dug-raste-to-je-zabrinjvajuce-oreskovic-u-kitzbuhelu-trazi-spas-u-cetvrtak-ima-20-sastanaka/
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by opg biotrava on 16/1/2016, 01:42

http://www.dnevno.hr/planet-x/tube-zabranio-dokumentarac-koji-je-izazvao-reakcije-diljem-planeta-evo-zastovideo-881797 Iako je ovo poznata stvar,ipak se čovjek šokira kad ovo pogleda.Obratite pozornost na pitanje i odgovor na samom kraju videa.Pogotvo bi trebali pogledati oni koji su zagovarali tezu kako su u našem slučaju "švicarca" sami klijenti krivi za svoje stanje,a ne jadni bankari.

opg biotrava

Broj postova : 553
Lokacija : BRODSKA POSAVINA
Zanimanje : poljoprivredni tehničar-elektrotehničar
Registriran : 23.05.2013
37


Korisnički profil http://zovem se Đuka,živim u oklici Sl. Broda.Obrađujem 50 k.j. zemlje,a bavim se i svinjogojstvom.

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by Nostradurus on 16/1/2016, 13:01

opg biotrava je napisao/la:http://www.dnevno.hr/planet-x/tube-zabranio-dokumentarac-koji-je-izazvao-reakcije-diljem-planeta-evo-zastovideo-881797   Iako je ovo poznata stvar,ipak se čovjek šokira kad ovo pogleda.Obratite pozornost na pitanje i odgovor na samom kraju videa.Pogotvo bi trebali pogledati oni koji su zagovarali tezu kako su u našem slučaju "švicarca" sami klijenti krivi za svoje stanje,a ne jadni bankari.

Hvala za link na film!
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by Nostradurus on 18/1/2016, 11:57

Neki detalji potvrđuju raniju analizu sastanka u Kitzbühel-u?
-------------------------------------------------------------------------------
Među zahtijevima se ističe onaj UNICREDITA - Erik F. Nielsen:
>>Moje glavne preporuke gospodinu Oreškoviću, a to su stavovi i većine sudionika konferencije, odnosile su se na to da Hrvatska mora zaustaviti rast javnog duga, jamčiti nastavak neovisnosti monetarne vlasti, odnosno nastavak monetarne i tečajne politike koje su bile jamac stabilnosti u godinama krize te sam predložio da se u potpunosti odustane od najave ‘monetarne reforme’”<<

Predstavnik banke je naravno protiv toga da se država financira bez duga jer mu to nikako nije u interesu. Banke bi tada izgubile gusku koja nosi zlatna jaja. To je očekivana preporuka od strane finacijskog kapitala. Pitanje je: da li mi uopće možemo vjerovati stranim savjetnicima? Plaća ih netko drugi da bi nas savjetovali prema tuđem interesu.

Drugo pitanje je zašto je pitanje monetarne reforme izašlo na naslovnici? Naime, među preporukama istog predstavnika je: >>Trebalo nastaviti privatizaciju i reforme u javnom sektoru i pravosuđu te nastaviti mjere kojima se diže konkurentnost<<.
Očigledno je da je monetarna reforma daleko od realizacije pa se gura na naslovnice, dok privatizaciju koja se već provodi (sa većom štetom od koristi) i pretvara novčani profit u opipljivi kapital ne treba isticati. Također, što država više rasprodaje to ima manje imovine kojom garantira vraćanje dugova i što naravno neće bitno usporiti rast duga, to je bankrot države bliži. A tada slijedi i rasprodaja imovine koja se smatra "važnom" za nacionalne interese.

U biti, monetarna reforma se mora zaustaviti da bi se na ime rastućeg duga što više imovine prebacilo u ruke tkz. "investitora".


http://www.jutarnji.hr/zaustavljanje-monetarne-reforme-jedan-je-od-prioriteta/1500308/
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Demistificiranje održivosti MIO fondova

Postaj by Nostradurus on 19/1/2016, 16:38

MIO fondovi bi trebali biti održivi i zadovoljavati svhu koja im dana - da stvore izvore sredstava za buduće umirovljenike. Pri tome bi upravljači MIO fondova također trebali dobro zaraditi. Pa pođimo samo od predpostavke da će MIO fond svakom ulagaču vratiti 100% od uloženog i ništa više. Dodajmo tome 0,5% naknade na imovinu svakog umirovljenika godišnje. Prosječna vrijednost fonda od 50% tokom 40 godina do umirovljenja puta 0,4% naknade daje ukupan trošak od 8% od vrijednosti uplate svakog umirovljenika.

Dolazimo do rezultata da nam treba 108% uplate za 100% isplate. Ili to ili ćemo moći isplatiti recimo 92% od uplate. Kod prvog slučaja nam je potreban ekonomski perpetum mobile: uložiš 100% novaca i dobiješ 108%. Da li ekonomski perpetum mobile postoji? Da bi postojao, mora postojati mogućnost da se sa vremenom poveća količina novca. Teoretski, oni koji uplaćuju u MIO fond bi trebali prodavati proizvode i usluge upravljačima fonda za iznos upravljanja fondom i tako povratiti trošak od 0,4% od uplate. Upravljači fonda ne bi smjeli ništa novca zadržati niti kao fond niti privatno. Tako bi postigli da imamo 100% uplate i nemamo gubitak na upravljanju. To je jedna solucija. Druga je da uplatioci naprave suficit u platnoj bilanci za vrijednost troška upravljanja i tako riješe trošak upravljanja. Treća je da banke manjak novca nadomještaju dodatnim posuđivanjem novca. Četvrta je da centralna banka stvori novac bez duga za potrebe deficita proračuna države i da se taj višak koji zarade uplatioci MIO fondova onda može iskoristiti za plaćanje upravljanja MIO fondom. Ukupno je to 5 mogućnosti.

Koje mogućnosti su dugoročno održive?
1. Ako upravljači uzimaju 8% novca MIO fonda i zadržavaju ga (teorija), sustav definitivno ima dugoročni problema sa akumuliranom štednjom jer se javlja besparica. A niti uplatioci ne smiju štedjeti novac. (uvoz=izvoz)
2. Ako upravljači sve novce potroše, tada to moraju i radnici. Svako zadržavanje štednje smanjuje novac u cirkulaciji i radi problem besparice (uvoz=izvoz)
3. Suficit u trgovanju sa inozemstvom mora pokriti sve štednje u državi i država mora raditi bez deficita inače će dolaziti do bankrota iz čisto tehničkih razloga, a ne iz nedostatka potrebe za nekim proizvodom ili uslugom. Pri tome se ne pritamo kako na stranu državu utječe taj gubitak novca (deviza)
4. Ideja da se manjak novca kao posljedica zadržane štednje nadomjesti kreditom je poprilično danas uobičajena. Ima samo jedan veliki problem. Vraćanje kredita znači povlačenje sve novčane mase i opet besparicu. To znači da se krediti mogu samo povćavati. A dug koji tako nastaje raste realno stopom kamate banke tj. ima tendenciju udvostučavanja u jednakom broju godina te se može pokazati da na njega ne utječe inflacija (već je računski provjereno). I dalje uvoz=izvoz te se ne smije uzimati strane kredite.
5. Doštampavanjem novca radi pokrivanja ostvarenih novčanih ušteda tj. deficita proračuna kada je uvoz=izvoz je tu jedina mogućnost koja omogućava globalnu profitabilnost bez ekonomske štete za druge države.

Da sumiramo, postoje samo dva dugoročno moguća rješenja. Jedno je sa prividom održivosti (financiranje štednje iz suficita platne bilance sa inozemstvom uz državu bez deficita proračuna i bez stranog zaduživanja). Dobar primjer bi bio da MIO fondovi ulažu u inozemstvu i da zatim profit dotiče u zemlju. Pitanje je tu samo dokle može inizemsto biti ekonomski ekspolatirano jer posljedice na inozemnu privredu se moraju javiti.
Drugo rješenje je prema osnovama moderne monetarne teorije koje predviđa emisiju novca za deficit proračuna i uvoz pokriven izvozom (kompenzirana razmjena). A država bi mogla uzimati strani kredit samo ako postoji suficit u vanjskoj trgovini iz kojeg bi se strani kredit mogao vratiti. Samo sa time se može osigurati da MIO fondovi mogu biti dugoročno financijski održivi.
---
Što sad imamo? Država ima deficit u vanjskoj trgovini, ima vanjski dug koji ne bi mogla pokriti ni da ima izvoz po stanovniku kao njemačka te ne pokriva deficit emisijom novca bez duga. Imamo tri praktična razloga zašto MIO fondovi ni teoretski nisu održivi.

Što ćemo sad? Hoće li me netko demantirati nekim konkretnim primjerom sa reduciranim brojem subjekata i dokazati da je ipak moguće nešto drugo? Evo, čekam taj primjer.

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/kako-da-hrvatska-izbjegne-nacionalizaciju-ii-mirovinskog-stupa

Definitivno Ivan Lovrinović nije u pravu. Ali ne onako kako vi to mislite. Situacija je još gora.

http://www.banka.hr/hrvatska/12-ekonomista-i-pravnika-javnim-istupom-protiv-zamrzavanja-ii-stupa
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Teoretska makroekonomska kalkulacija

Postaj by Nostradurus on 15/3/2016, 22:47

Zatvaranje proračuna države je vječna tema. Jednostavni primjer iz članka Balansirani državni proračun pokazuje da kada se proračun može zatvoriti samo, ako se povuče sav potrošeni novac. Međutim, u spomenutom primjeru nema razmjene za inozemstvom, kredita, investicija, definiranih poreznih i carinskih stopa, itd.

   Teoretsku makroekonomsku kalkulaciju možemo provesti po ideji razmatranja dotoka novca i izračuna koliko je maksimalno novca raspoloživo za cirkulaciju. U početku kalkulacije ćemo računati utjecaj uvoza, izvoza, šverca, domaćih kredita, parafiskalnih poreza, inozemnih dotacija, domaćih i stranih investicija, stranih kredita, eventualne nekreditne emisije i crne privrede da dobijemo raspoloživi novac. U tom prvom dijelu će se izračunati i mogući porezni prihodi i zadržana dobit te vanjskotrgovinska bilanca sa i bez kredita.

   U drugom dijelu kalkulacije će se po principu oporezive transakcije izračunati koliki su mogući promet može ostvariti prije nego što se raspoloživi novac ne pretvori u dobit i porez. Nečija potrošnja (koja potječe od novca koji je porijeklo im državnog proračuna, ali i iz drugih izvora) završi u nečijoj štednji, naplaćenom porezu i novcu koji se dalje troši.

  U daljnoj potrošnji se ponavlja isti proces sa sve manjom količinom angažiranog novca. U matematičkoj teoriji je to poznato kao suma geometrijskog niza.

Bruto promet = Nečija potrošnja * (1+porez)/(porez+profit)
Suma štednje = Nečija potrošnja * profit/(profit+porez)
Prikupljei porez = Nečija potrošnja * porez/(profit+porez)
Suma štednje + Prikupljei porez = Nečija potrošnja

Porez je u formulama stopa poreza koja se obračunava na osnovicu, a profit postotni dio osnovice koji ostaje kao štednja. Stopa poreza po tome može biti 0 pa i veća od 100%, a štednja može biti od 0 do 100%. Slična je kalkulacija za crno tržište gdje je porezna stopa nula.

   Daljnju kalkulaciju možemo usložiti tako da novac koji se troši ili ulazi u sustav razdijelimo po određenim omjerima između više grupa subjekata. Na taj način se može određenim grupama za određene aktivnosti dodijeliti određeni novac i dodijeliti određena zasebna svojstva (profitna stopa, udio, kamata, udio državnog vlasništva).

   Već iz gornje formule za prikupljeni porez se vidi da je Prikupljeni porez uvijek manji od nečije potrošnje, ako postoji stopa štednje. Međutim, ako u računicu ubacimo kredite i dotok novca iz inozemstva, tada postoji šansa za zatvaranje proračuna pa čak i da postoji suficit u proračunu. Naravno, ako je u pitanju kredit, posljedica će biti pojava duga (troška u budućnosti) većeg od ostvarenog profita. To se jasno može vidjeti u teoretskoj kalkulaciji.

   Druga stvar koja se vidi iz formule za teoretski bruto promet je da će bruto promet narasti, ako se smanji postotak porezne stope, ali i da će u tom slučaju, ako stopa profita ostane ista, za isti faktor povećati i Suma štednje. U konačnici to vodi u smanjenje poreznih prihoda. To znači da država ne može smanjivanjem poreza postići veće punjenje proračuna, osim ako realni sektor ne smanji profitnu stopu. U konačnici to znači da realni sektor mora povećati produktivnost tj. postići istu dobit pri većoj produkciji. To bi značilo da se realni sektor ne treba previše veseliti smanjenju poreza jer da bi to bilo održivo, ostvareni profit realnog sektora mora ostati isti. Kako će se to postići u tržišnoj privredi? To je pravo pitanje.

   Treća stvar koja se vidi iz formule za teoretski bruto promet je da sa povećanjem novca za potrošnju također postiže povećanje bruto prometa. I tu se vidi prava uloga kredita. Krediti u biti troše budući profit, ali stvaraju i porezne prihode u sadašnjosti. Tako se sa povećanom potrošnjom iz kreditne ekspanzije može postići zatvaranje tekućeg državnog proračuna ili čak postići proračunski višak. Kako to može biti zeleno svjetlo sindikatima javnih službi da se izbore za povećanje plaća? To je zanimljivo pitanje? Međutim to se redovito događa. Očigledno je da zatvaranje proračuna ovisi o dodatnoj ponudi novca za potrošnju. Smanjenje kreditiranja vodi u smanjenje poreznih prihoda, smanjenje bruto domaće potrošnje i smanjenje profita gospodarstva. Alternative kreditnoj ekspaniziji novca su:

    dotok novca bez duga iz inozemstva

    emisija novca bez duga

   Naravno, puno je lakše uzeti kredit nego ostvariti dovoljan vanjskotrgovinski suficit. A emisija novca bez duga iako primamljiva, zbog nekonvertibilnosti lokalne valute ne rješeva probleme stalnog deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci. To znači da se nekreditna emisija mora uvjetovati eliminiranjem vanjskotrgovinskog deficita. Uzimanje stranog kredita je na žalost najlakše rješenje za privredu koja ide u (tj. odgađa) bankrot. Kalkulacija pokazje da u slučaju namjere vraćanja kredita mora postojati izvor novca iz kojeg će se to učiniti. Strane kredite se naravno može vratiti iz novčanog toka od suficita u vanjskotrgovinskoj bilanci, a domaće kredite je moguće vratiti i emisijom novca bez duga. Naravno tako vraćeni domaći dug se ne može konvertirati u devize i iznijeti iz države bez vanjskotrgovinskog suficita. Izgleda da bez postizanja potrebnog vanjskotrgovinskog suficita nema bijega od bankrota države. Nekreditna emisija može poslužiti ono što je i treba raditi HNB-a - za postizanje likvidnosti vlastitog gospodarstva.

   U kalkulaciji se može vidjeti da veći državni udjeli u poduzećima koja rade sa profitom vode ka smanjenju deficita proračuna. To znači da privatizacija kojom se ti udjeli smanjuju uz istu profitnu stopu vodi u potrebu za većim deficitom proračuna. Naravno, privatno poduzeće će sigurno htjeti maksimirati profitnu stopu, umjesto smanjenja.

   Tablica teoretske makroekonomske kalkulacije: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Veliki_proracun_11.xls

   Tablica može sa vremenom izmjenjena i dopunjena. Propadni list "Opis" sadrži opis pojmova u tablici.
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Ribić: Ne odustajemo od povišica

Postaj by Nostradurus on 19/3/2016, 19:10

http://vijesti.hrt.hr/327199/sindikati-ne-mogu-drzavu-gurnuti-u-bankrotRibić: Ne odustajemo od povišica

I ne samo to. Ribić je rekao da nas samo povećana proizvodnja može izvući.  

Nakon fenomenalnog iskustva sa viškom mandarina, teško više je vjerovati Ribiću. Vjerojatno je mislio na rast bdp-a. A to nema toliko sa proizvodnjom koliko sa plasmanom po cijenama koje ne vode proizvođače u bankrot. Po nekim ekonomskim formulama BDP je obrtaj novca * novčana masa, ali obrtaj novca ovisi o stopi poreza. Veći obrtaj može da vodi u veće skupljanje poreza nego što je državna potrošnja, a to znači da tada realni sektor počinje raditi sa globalnim gubitkom. To naravno može biti nadoknađeno kreditnom ekspanzijom, ali nije trend koji vodu u nešto dobro. Krediti prije ili kasnije dolaze na naplatu.

  Šteta je što se Ribić bruka svojim izjavama na radiju, pogotovo što je diplomirani ekonomist pa ne bi smio tako valjati bisere.  Very Happy
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by Nostradurus on 2/5/2016, 11:24

Malo je van teme, ali je vezano uz društvo i ekonomiju. Čak nisam bio ni siguran da li bi to objavio. Obični ljudi ne mogu riješit svoje egzistencijalne probleme, ako ne krenu u rješavanje uzroka problema.

Potrošio sam cijeli jedan dan da bih analizirao Ustav RH. Tražio sam mjesta u kojima se može opaziti politički korumpiran stavak Ustava. I našao sam 18 mjesta gdje vjerujem da se radi o političkoj krupciji u Ustavu.

Što je uopće politička korupcija? Prvi i najvažiji korak u stvaranju vladavine naroda - demokracije je otkrivanje svih mjesta gdje je demokracija tj. vladavina naroda ugrožena tj. gdje se najbolji interes naroda pretvorio u najbolji interes pojedinca ili interesne grupe te rezultira štetom najboljem interesu naroda. Ta pojava se zove politička korupcija. O političkoj korupciji možete pročitati više na http://hrcak.srce.hr/file/150944, https://www.scribd.com/doc/262807975/Curbing-Political-Corruption te https://xreforma.wordpress.com/2014/02/04/politicka-korupcija/.

Što je velika filozofsko-pravna dilema? Da li je ova moja analiza Ustava točna ili pogrešna. Ako je točna, kako to da nitko od stručnjaka za korupciju nije proveo sličnu analizu? Znači li to da je Ustav čist od političke korupcije? Ili to znači da su "stručnjaci" šutjeli? Barem ja osobno nisam nikad čuo da je netko od njih i pomislio da u Ustavu ima političke korupcije. To je ta velika dilema.

A dilema počinje biti jasnija kada se razmišlja o nekom boljem društvu. Ako je ovo sadašnje stranje potpuno ustavno, kako možemo izgraditi bolje društvo na takvom Ustavu koji nas ni do sada nije zaštitio? To bi značilo da se Ustav ipak treba mijenjati. Da li ga treba mijenjati baš zbog toga jer ima ugrađenu političku korupciju ili je nešto drugo u pitanju? Jer prije ili kasnije, nadam se, doći će to vrijeme da se nešto bude trebalo mijenjati. I nije nije zgoreg već sad o tome razmišljati. Zar ne? "Revolucija" i smjena vlasti ne znači ništa, ako se ne maknu uzroci problema u društvu.

Ustav RH sa komentarima o političkoj korupciji i nelogičnostima možete preuzeti ovdje: https://app.box.com/v/ustav-rh-sa-komentarima.
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by Đuro Japarić on 5/5/2016, 18:38

Nostradurus je napisao/la:Malo je van teme, ali je vezano uz društvo i ekonomiju. Čak nisam bio ni siguran da li bi to objavio. Obični ljudi ne mogu riješit svoje egzistencijalne probleme, ako ne krenu u rješavanje uzroka problema.

Potrošio sam cijeli jedan dan da bih analizirao Ustav RH. Tražio sam mjesta u kojima se može opaziti politički korumpiran stavak Ustava. I našao sam 18 mjesta gdje vjerujem da se radi o političkoj krupciji u Ustavu.

Što je uopće politička korupcija? Prvi i najvažiji korak u stvaranju vladavine naroda - demokracije je otkrivanje svih mjesta gdje je demokracija tj. vladavina naroda ugrožena tj. gdje se najbolji interes naroda pretvorio u najbolji interes pojedinca ili interesne grupe te rezultira štetom najboljem interesu naroda. Ta pojava se zove politička korupcija. O političkoj korupciji možete pročitati više na http://hrcak.srce.hr/file/150944, https://www.scribd.com/doc/262807975/Curbing-Political-Corruption te https://xreforma.wordpress.com/2014/02/04/politicka-korupcija/.

Što je velika filozofsko-pravna dilema? Da li je ova moja analiza Ustava točna ili pogrešna. Ako je točna, kako to da nitko od stručnjaka za korupciju nije proveo sličnu analizu? Znači li to da je Ustav čist od političke korupcije? Ili to znači da su "stručnjaci" šutjeli? Barem ja osobno nisam nikad čuo da je netko od njih i pomislio da u Ustavu ima političke korupcije. To je ta velika dilema.

A dilema počinje biti jasnija kada se razmišlja o nekom boljem društvu. Ako je ovo sadašnje stranje potpuno ustavno, kako možemo izgraditi bolje društvo na takvom Ustavu koji nas ni do sada nije zaštitio? To bi značilo da se Ustav ipak treba mijenjati. Da li ga treba mijenjati baš zbog toga jer ima ugrađenu političku korupciju ili je nešto drugo u pitanju? Jer prije ili kasnije, nadam se, doći će to vrijeme da se nešto bude trebalo mijenjati. I nije nije zgoreg već sad o tome razmišljati. Zar ne? "Revolucija" i smjena vlasti ne znači ništa, ako se ne maknu uzroci problema u društvu.

Ustav RH sa komentarima o političkoj korupciji i nelogičnostima možete preuzeti ovdje: https://app.box.com/v/ustav-rh-sa-komentarima.

Ustav RH je na nivou ustava Sjeverne KOREJE , samo što oni imaju jednu partiju a Hrvatska 2 ; HDZ i SDP !

Na zadnjim izborima za Sabor mogli smo izabrati 1 zastupnika na listi a svi ostali su stjecali pravo da postanu zastupnici sa dirigiranim mjestima na listama .
Jedan članak ima zapovjedni nalog ; Predsjednik Sjeverne Koreje , potpisati odluku o primjeni zakona u roku od 8 dana , nakon što je donesen u korejskom saboru u Zagrebu .

Imaju mogućnost zastupnici korejskog sabora da raspišu i referendum o PRIJEDLOGU zakona , ali tu mogućnost korejci nisu iskoristili a ni građani koreje nisu SAKUPILI 10 % potpisa birača da prisile korejski sabor da raspišu REFERENDUM o prijedlogu zakona .
Postoji ona narodna , kakav narod takva vlast !

Đuro Japarić

Broj postova : 1726
Lokacija : Slavonski brod
Registriran : 17.02.2012
54


Korisnički profil

[Vrh] Go down

Marićeva Superhik reforma

Postaj by Nostradurus on 17/11/2016, 21:42

Iako je već u najavi bilo jasno da je opsežna reforma oporezivanja još jedna "reforma" koja neće ništa bitno promijeniti, iskrslo je dosta toga što upućuje da se opet radi o političkoj korupciji. Reforma će ići na ruku bogatijih kojih naravno ima najmanje u državi.

Tom reformom se naravno neće učiniti da rad svih bude pošteno plaćen premda je to ustavom zagarantirano, ali ne praksom. Posljedično, oni koji će novom reformom imati više, a ne budu trošili više jer će štedjeti, u biti će na drugoj strani stvarati sve veću besparicu.

Porezna politika kojom bi se ostavilo više novca stanovništvu za trošenje prema najavama bi trebala povećati potrošnju i time povećati BDP. To je teoretski očekivano, ali ne i da će pri tome porasti zadržana dobit od posla. To jedno sa drugim ne ide jer ima za posljedicu manje punjenje proračuna i potrebu za većim deficitom proračuna, koji se najavljuje da će biti manji??? Ako se smanje porezi, da se poveća BDP, zadržana dobit mora ostati ista uz više posla. Točnije mora se raditi više za isti profit. Na znam samo koji bi se poslodavac veselio takvoj reformi. Više je vjerojato da će porasti i zadržani profiti poslodavaca i da će će BDP nešto narasti pa će omjer deficta proračunu u odnosu na BDP biti manji, ali će deficit proračuna apsolutno biti veći. I to će se slaviti kao veliki uspjeh Superhikove reforme. Nema veze što će zaduženje države i pojedinaca nastaviti rasti. Jer ne zaboravimo, dužnička kriza nije fenomen novog doba, nego svih doba od kada je novac dug ili sa podlogom u rijetkom plemenitom metalu. Za primjer imate link (http://www.ubs-asb.com/…/20…/11_12/B11-12-2010-Gnjatovic.pdf) na povijest rješavanja dužničke krize prema bankama prije 2. svjetskog rata u Kraljevini SHS.

Čini se da se povijest stalno ponavlja jer je je netko utjecao da se ljude ne obrazuje tako da mogu djelovati u svom zajedničkom najboljem interesu. Sjetite se toga kada čujete učene glave kako mudro govore o metodama rješenja krize. Kako oni to znaju, a mi ne znamo? I kako se nikuda nismo maknuli stoljećima? Čini se da je samo manipulacija vječna.

Znači, prognoza je tu. Znamo što će se dogoditi. "Reforma" će uzeti vremena, a rezultat će biti sporadičan. Koliku nagradu će zaslužiti odgovorni? Možda još jedan mandat od 4 godine na vlasti? Pa možda je to i OK? Ipak, narod ima vlast koju zaslužuje.
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by Đuro Japarić on 21/11/2016, 10:35

Od Marićevih reformi nema ništa , jer se svaki dan vrši iseljavanje iz Hrvatske radno sposobnog stanovništva !

Kome godine dopuštaju i ima radne sposobnosti , ovu državu TITANIC tipa treba napustiti jer ona sigurno TONE samo usporenije od Titanica !
Ima Hrvatska još ; šume , vode , poljoprivredno zemljište , otoke , HEP itd pa stranoj MAFIJI još nije u interesu da brzo POTONEMO !

Đuro Japarić

Broj postova : 1726
Lokacija : Slavonski brod
Registriran : 17.02.2012
54


Korisnički profil

[Vrh] Go down

Novi politički spin - klizanje tečaja kune

Postaj by Nostradurus on 3/2/2017, 10:18

U nekoliko zadnjih dana pojavio se novi politički spin iz kuhinje ureda predsjednice RH. Zašto spin? Jer predsjednica i nema nikakve ovlasti u tom području, ali što prijedlog nije dobar.

Pročitao sam više tekstova koji stručno objašnjavaju kako djeluje slabljenje valute. Ako to sami čitate, a nemate baš previše pojma nećete ništa shvatiti.
Ukratko slabljenje valute je u sadašnjim uvijetima boolsheet. Srbija je to radila i nije se usrećila. Postoji jednostavno objašnjenje. Valutu možete slabiti, ali cilj mora biti postizanje vanjskotrgovinskog suficita.

Druga stvar je što slabljenje valute nije baš djelotvorno, ako novac količinski nadomještate novim kreditom. Točnije to je čisti promašaj. Zbog rasta cijena smanjuje se realna kupovna moć novca te je potrebno povećati ponudu novca tj. praktično dići kredite. Ta operacija neopravdano podiže i kamate na kredite. To možete vidjeti iz slijedeće analize: https://sites.google.com/site/financijskisustav/inflacija-bez-primarne-emisije . Dug prema bankama raste zbrojem kamate i inflacije tj. realno za kamatu banke. To znači da banka nema razloga dizati kamate zbog inflacije dok je ovakav sustav. Slabljenje valute je ekstra inflacija. Konačan rezultat je i dalje neotplativ dug.

To je još jedno rješenje koje to naravno nije. Tek kada zemlja postigne i održi vanjskotrgovinski suficit, tek tada možemo govoriti o mogućoj otplati vanjskog duga iz tog suficita. Zar ne? Jedna od zemalja kojoj je to uspjelo je Rumunjska za vrijeme Čaušeskua i Libija za vrijeme Gadafija. Obadvije države su doživile drastične promjene na gore, a njihovi lideri ubijeni. Logično. Zemlja bez duga nije ekonomski rob bankarima. Milijarde su razloga da se to ne dogodi. Pa eto naša predsjednica na tome i radi.

Ako ne vjerujete meni, pročitajte što je rekao akademik Baletić:

>>Baletić u četiri točke traži primjenu monetarne suverenosti, rješavanje opasne unutarnje nelikvidnosti, anticikličnu fiskalnu politiku, neinflatornu emisiju novca radi smanjivanja domaćih kamata, poticanja ulaganja u domaću proizvodnju i izvoz te povećanja zaposlenosti.  Baletić i ekonomisti iz HAZU traže socijalno uravnotežene ekonomske reforme.
......
Vi govorite da nismo smjeli imati valutni odbor, da smo trebali imati emisiju domaće valute ex nihilo... Sve upravo suprotno onome što smo imali?

- Ex nihilo, jasno.<<

http://www.jutarnji.hr/vijesti/zvonimir-baletic-hrvatska-od-1993.-propada-zbog-fiksnog-tecaja-kune/1534953/
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by Fidelito on 4/2/2017, 09:53

Nostradurus je napisao/la:U nekoliko zadnjih dana pojavio se novi politički spin iz kuhinje ureda predsjednice RH. Zašto spin? Jer predsjednica i nema nikakve ovlasti u tom području, ali što prijedlog nije dobar.

Pročitao sam više tekstova koji stručno objašnjavaju kako djeluje slabljenje valute. Ako to sami čitate, a nemate baš previše pojma nećete ništa shvatiti.
Ukratko slabljenje valute je u sadašnjim uvijetima boolsheet. Srbija je to radila i nije se usrećila. Postoji jednostavno objašnjenje. Valutu možete slabiti, ali cilj mora biti postizanje vanjskotrgovinskog suficita.

Druga stvar je što slabljenje valute nije baš djelotvorno, ako novac količinski nadomještate novim kreditom. Točnije to je čisti promašaj. Zbog rasta cijena smanjuje se realna kupovna moć novca te je potrebno povećati ponudu novca tj. praktično dići kredite.
Ta operacija neopravdano podiže i kamate na kredite. To možete vidjeti iz slijedeće analize: https://sites.google.com/site/financijskisustav/inflacija-bez-primarne-emisije . Dug prema bankama raste zbrojem kamate i inflacije tj. realno za kamatu banke. To znači da banka nema razloga dizati kamate zbog inflacije dok je ovakav sustav. Slabljenje valute je ekstra inflacija. Konačan rezultat je i dalje neotplativ dug.

To je još jedno rješenje koje to naravno nije. Tek kada zemlja postigne i održi vanjskotrgovinski suficit, tek tada možemo govoriti o mogućoj otplati vanjskog duga iz tog suficita. Zar ne? Jedna od zemalja kojoj je to uspjelo je Rumunjska za vrijeme Čaušeskua i Libija za vrijeme Gadafija. Obadvije države su doživile drastične promjene na gore, a njihovi lideri ubijeni. Logično. Zemlja bez duga nije ekonomski rob bankarima. Milijarde su razloga da se to ne dogodi. Pa eto naša predsjednica na tome i radi.

Ako ne vjerujete meni, pročitajte što je rekao akademik Baletić:

>>Baletić u četiri točke traži primjenu monetarne suverenosti, rješavanje opasne unutarnje nelikvidnosti, anticikličnu fiskalnu politiku, neinflatornu emisiju novca radi smanjivanja domaćih kamata, poticanja ulaganja u domaću proizvodnju i izvoz te povećanja zaposlenosti.  Baletić i ekonomisti iz HAZU traže socijalno uravnotežene ekonomske reforme.
......
Vi govorite da nismo smjeli imati valutni odbor, da smo trebali imati emisiju domaće valute ex nihilo... Sve upravo suprotno onome što smo imali?

- Ex nihilo, jasno.<<

http://www.jutarnji.hr/vijesti/zvonimir-baletic-hrvatska-od-1993.-propada-zbog-fiksnog-tecaja-kune/1534953/

Napredujemo u stavovima, to je dobro.
avatar
Fidelito

Broj postova : 4443
Lokacija : Moslavina
Zanimanje : Poljoprivrednik - ministar
Registriran : 17.05.2008
116


Korisnički profil

[Vrh] Go down

KLOPKA - Socijalna i monetarna politika - 07.02.20

Postaj by Nostradurus on 8/2/2017, 21:44

Dobra emisija prema ne ne slažem sa nekim sitnicama. Npr.

Ivan Pernar ne shvaća zašto firme moraju imati skuplje komunalije. Nije to da se ubije firme, nego da se manje troškovi tim istim građanima. A on to ne shvaća jer zaboravlja (ili ne zna) da će u državi građani uvijek manje štedjeti pa će novac od primarne emisije velikim dijelom završavati u firmama. To je i odgovor zašto su se mogle dijeliti 13. plaće. :-)

https://www.youtube.com/watch?v=2fiA1a3h-KI
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by kulak25 on 8/2/2017, 21:52

Nostradurus je napisao/la:Dobra emisija prema ne ne slažem sa nekim sitnicama. Npr.

Ivan Pernar ne shvaća zašto firme moraju imati skuplje komunalije. Nije to da se ubije firme, nego da se manje troškovi tim istim građanima. A on to ne shvaća jer zaboravlja (ili ne zna) da će u državi građani uvijek manje štedjeti pa će novac od primarne emisije velikim dijelom završavati u firmama. To je i odgovor zašto su se mogle dijeliti 13. plaće. :-)

https://www.youtube.com/watch?v=2fiA1a3h-KI
Sitnice se nekada ne čine baš sitnicama

_____________
Ja sam ovakav rođen,a koji je tvoj izgovor ?

N A P O M E N A

Poštovani forumaši !
..Moje postove ne shvaćajte strogo ozbiljno , jer proizlaze iz ne baš zdrave osobe

Hvala na razumjevanju te vam želim ugodno druženje cheers

Ja sam sličan vuku ,priznam  slabiji sam i od lava i od mede ali bar ne igram u cirkusu .

TAKI SAM TI JA
avatar
kulak25

Broj postova : 487
God : 43
Lokacija : Valpovo
Zanimanje : Jebator radoznalih
Registriran : 27.01.2016
90


Korisnički profil http://agro.forumcroatian.com/

[Vrh] Go down

Priča o Agrokoru je priča o profitabilnosti

Postaj by Nostradurus on 15/3/2017, 11:40

Priča o Todoriću do sada je ovdje:http://www.forum.tm/clanak/ivica-todoric-drzavni-prijatelj-br-1-876

Što znamo o Agrokoru: da je bio jedan od najvećih uvoznika. Što znači i donekle grobar domaće proizvodnje. Ako se dobro sjećam Agrokorova tvrtka za otkup voća je svojedobno odustala od otkupa i oštetila mnoge manje proizvođače. Mislim da je kasnije ta tvrtka prodana. Agrokor je koliko znam i jedan od preprodavača reklamnog vremena na HRT-u na kojem vjerujem da dobro zarađuje. Da ne govorimo o prodaji vode, itd. Loš odnos prema dobavljačima je također pokazatelj. Blagajnice se mogu također pohvaliti nehumanim uslovima rada. Ukratko, Agrokor je mnogo toga radio radi vlastite koristi radeći pri tome štetu mnogima u državi.

Naše neoliberalne vlade su se odrekle organiziranja poduzeća radi zapošljavanja ljudi i proizvodnje. Taj korak je logičan ako se želi pogodovati bogatima da budu još bogatiji. Međutim, Agrokoru je nešto krenulo u krivo. Što je kompanija veća to njeno djelovanje prelazi iz mikroekonomskog u makroekonomsko. Konkurencija drugih trgovačkih lanaca koji su dizali kredite sa minimalnim kamatama nije omogućavala Agrokoru da ostvaruje visoke profite. Oni su čak radili optimizaciju cijena prema gore. To znam iz priče jednog njegovog dobavljača papirnih vrećica. Dobavljaču su vrećice plaćane jednako, a cijena vrećica bi se podigla na gore, ako bi se vrećice bolje prodavale po nižoj cijeni. To je maksimiziranje cijena. Vjerujem da vrećice nisu jedine na kojima je to rađeno. Maksimizacija cijena na pojedinim proizvodima uz duge rokove plaćanja  je  također znak da je Agrokor očajnički trebao povećati profitnu stopu.
----

Koje je rješenje za Agrokor?
Ulazak države u kompaniju koja ima problema sa profitabilnošću sa sadašnjom regulacijom novca nije baš preporučljiv. Pitanje je zašto mu kompići Tedeši i drugi ne pomognu? Ako država uđe kao investitor morati će se zadužiti, a što kasnijom prodajom možda ne bi uspjela povratiti. Mi tu u stvari govorimo o spašavanju investicija banaka, a ne Agrokora. To je kao grčka situacija. Uzimanje novih kredita je spasio trenutno loše investicije banaka, ali je usosilo nove investitore. To bi se dogodilo i sa Agrokorom. Onaj tko preuzme tvrtku, morao bi prodati sve neprofitabilne firme i zadržati manji dio koje imaju dobru profitabilnost. To bi značilo da bi mnogi mogli izgubiti posao.
...
Ali, možemo zamisliti i drugu situaciju (koja se naravno neće dogoditi). Kada bi država imala mogućnost da odštampa nešto novaca svake godine, tada bi imali bolje uvijete za profitabilnost. Kamate bi pale jer bi sa većom profitabilnošću  trebalo manje kredita. Mogli bi platiti sve radnike firmi koje bi preuzeli, ali bi naravno te tvrtke morale raditi u najboljem interesu svih. To znači marljivo i vrijedno proizvoditi proizvode koje trebamo. Jer bez toga odštampani novac nema vrijednost.

Zaključak: U postojećem kapitalističkom modelu, spašavanje jedne od privatnih tvrtki koje se bave trgovinom je teški promašaj. To bi imalo smisla da nam je to zadnji trgovački lanac u zemlji ili određenom dijelu zemlje.

Što bi bilo da jedna tvrtka postane jedini vlasnik svega u državi baš na primjeru Agrokora: https://xreforma.wordpress.com/2013/08/10/prica-o-novcu-i-zaradi/ . To je ista skoro ista situacija kada imamo socijalizam. Ne možemo sami sebe eksploatirati i stvarati novčani profit bez emisije novca. Naime, u socijalizmu uvijek imaš troškove za stanovništvo radili oni ili ne. To znači da otpuštanje ne može biti rješenje. Jedino rješenje je omogućavanje da svi ljudi imaju profitabilnost od rada. A to rješenje je u kapitalizmu teško provedivo, a u socijalizmu očekivano i cilj društva.

Profitabilnost posla skoro pa uvijek razlog za bune i revolucije ali i za iseljavanje. Izostanak profitabilnost posla je i to što sad uništava Agrokor. Bez rješenja profitabilnosti u državi nema boljeg života. Samo, koga je to briga dok sistem radi na korist malog broja ljudi i ti ljudi podešavaju zakone za sebe. Kada zapne i u korist malog broja ljudi tada je panika. Ma nemojte mi reći? A do sada je sve bilo o.k. ? Tek kada je opstanak gazde upitan, tek tada se reagira? Hoće li država RH preimenovati ime u "Hrvatska udruga poslodavaca" ili samo "Udruga poslodavaca" kako je krenulo sa rasprodajom strancima, a koja je također posljedica izostanka profitabilnosti?
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by Đuro Japarić on 15/3/2017, 13:42

Agrokor je kao i Kamen Igrad odraz megalomanije pojedinca kojima je pogodovala politika a čiji su oni proizvod u konceptu Tuđmanovih 200 bogatih obitelji .

Todorići neće vjerovatno postati hrvatska sirotinja sa plaćom 3 000 kn i mirovinom 1 500 kn !

Đuro Japarić

Broj postova : 1726
Lokacija : Slavonski brod
Registriran : 17.02.2012
54


Korisnički profil

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by ludvig_II on 19/3/2017, 21:11

Ja da sam npr vlast uzobi svu zemlju Todoriću i dao bi je sebi pa neka mili narod vidi kako pravi gazda gospodari krvavom zemljom ...jaooooo cheers

_____________
Ko tebe kruhom ti njega kamenom bangehead

" V A Ž N A  N A P O M E N A"

Poštovani mi forumaši moje postove ne shvaćajete strog ozbiljno jer proizlaze iz ne baš zdrave osobe  

Hvala i živili vi meni  

Alkoholičar sam i time se dičim
avatar
ludvig_II

Broj postova : 685
God : 43
Lokacija : Valpovo
Zanimanje : Jebator radoznalih
Registriran : 14.10.2015
36


Korisnički profil

[Vrh] Go down

25% INE ude u prodaju

Postaj by Nostradurus on 19/6/2017, 23:04

☢️ Vlade i ministri se smjenjuju, ali politika rasprodaje je cijelo vrijeme konstanta svih vlada
---------------------------------------------------------
Privatizacija državnih, a nekad društvenih poduzeća, nije rješenje financijskih problema. Lako je to zaključiti. Toliko toga je prodano i nikad nije dovoljno. Vlade troše više nego što uberu poreza, a manjak nadomještaju kreditom ili rasprodajom.

Moglo bi se pomisliti da je rješenje prestati trošiti više od prihoda. Međutim i tada ostaje problem kako vratiti već stvorene dugove? Proračun bi na dalje trebao imati suficit iz kojeg bi vraćao te dugove. Ali kako kad ni do poravnanja prihoda i rashoda ne možemo doći?

Sve nam to govori da svaka nova rasprodaja državne imovine ima samo jedan kraj - onaj kada se više ništa neće moći prodati. Samo što poslije toga? Trebamo li baš sve rasprodati da bi se tek tad zapitali kako dalje? Možda nam je dobar primjer prodaja Istre, otoka i Dalmacije iz prošlog stoljeća. Nakon rasprodaje poduzeća, kreće rasprodaja teritorija. Slavonija, Gorski kotar i jadranska obala sa otocima će bez problema promijeniti vlasnika. I opet pitanje: što nakon toga? Dali će to zaustaviti rasprodaju? Da li ćemo morati prodati sve i još ostati dužni?

Samo bez žurbe, sve će doći na prodaju sve dok nema plana za rješenje vanjskog duga. A ta tema nekim čudom nikako da bude u nekom od reformskih zakona političkih elita. To valjda čuvaju za kraj kad se sve rasproda.

E moj narode, lako li te je muljati stoljećima kad nikako da se naučiš računati i osnovnu lekciju iz upravljanja imovinom: kako pokriti troškove svih u državi, a da nije kreditom? To je samo jedan od najvažnijih koraka čije će nas neprovođenje na kraju koštati rasprodajom svega što imamo.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/ENERGETSKO-PRESLAGIVANJE-Vlada-odustaje-od-otkupa-Ine-prodaja-25-HEP-a-ide-dalje
avatar
Nostradurus

Broj postova : 1190
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : dipl. ing. elektrotehnike
Registriran : 11.01.2012
13


Korisnički profil http://www.poljoprivredni-forum.biz/t3676-nostradurus-financijski-sustav-i-novac#124575 http://sites.google.com/site/financijskisustav/

[Vrh] Go down

Re: Što se iza brda valja?(2)

Postaj by Fidelito on 20/6/2017, 15:04

Zaključak: U postojećem kapitalističkom modelu, spašavanje jedne od privatnih tvrtki koje se bave trgovinom je teški promašaj. To bi imalo smisla da nam je to zadnji trgovački lanac u zemlji ili određenom dijelu zemlje.

Da se tu zaista radi o kapitalizmu, samo bi pustili vodu za agrokorom (i svima koje bi on povukao na dno zajedno sa sobom). Dobro, možda bi bilo dobro i očistiti školjku četkom, radi osobne higijene. A oni koji su im posuđivali lovu (i robu) neka se sami češkaju.
Meni ovo više sliči na jedan drugi sistem u kojemu je sanacija permanenti proces, uvijek se nešto (nekoga) sanira. Bile su to banke, pa sanacije kroz oproste poreza (u vidu predstečajnih nagodbi, ali to je bio i jednistveni slučaj kada su dužnici sami sebi otpisali dugove), a sada imamo i firme od 'posebnog društvenog značaja' koje treba spašavati 'pod svaku cijenu' (valda političari misle da građani u ovoj državi nisu sposobni naći neki drugi dućan/trgovački lanac).
Kada sve to uzmemo u obzir, zašto bi poduzetnici mijenajli svoj način poslovanja i razmišljanja jer kada donose očito loše poslovne odluke uvijek ih netko sanira, sa tendencijom da što je veći dug/dubioza vjerovatnost sanacije je veća. Tako će malog čovijeka jahati radi poreznog duga od parsto kuna a o dugovanjima velikih neće se nikada točno doznati iznosi.

Da je Agrokor zadnji/jedini trgovac - vrlo vjerovatno ne bi propao. Cijenu opstanka plaćali bi kupci. Kako na tržištu imamo više igrača to nije slučaj.
avatar
Fidelito

Broj postova : 4443
Lokacija : Moslavina
Zanimanje : Poljoprivrednik - ministar
Registriran : 17.05.2008
116


Korisnički profil

[Vrh] Go down

Stranica 37 / 37. Previous  1 ... 20 ... 35, 36, 37

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

DOPUŠTENJA
Ne moľeą odgovarati na postove.