HRANIDBA KRAVA ZELENOM MASOM

[O.P.G. Kovač]

ZANIMAMA ME DALI NETKO RADI HRANIDBU KRAVA ZELENOM MASOM DTS-A

[paor]

ja do sredine srpnja hranim zelenom travom sa prirodnih livada
(ne mogu ih kositi strojem pa onda pomalo ručno)

[O.P.G. Kovač]

[You must be registered and logged in to see this image.]

PRVI SAM NA SVOM PODRUČJU KOJI JE KRENUO SA HRANIDBOM KRAVA ZELENOM MASOM SVE DOK TRAJE VEGETACIJA .U ZIMSKOM PERIODU HRANIM KRAVE KUKURUZNOM SILAŽOM I SIJENOM SIJANIH TRAVA I SA PRIRODNIH LIVADA .PROŠLE SAM GODINE POSTIGAO MLIJEČNOST OD PET TISUĆA LITARA ŠTALSKOG PROSIJEKA PO KRAVI . ZANIMAJUME MIŠLJENJA DRUGIH I ISKUSTVA SAMIH U PRILOG ŠALJEM SLIKU SVOJE ŠTALE NA OTVORENOM

[branko]

problem je kod takve ishrane da imas dva prelaska godisnje, a to je lose jer za krave bi bila idealna ujednacena ishrana kroz cijelu godinu, naime kako su one prezivaci, za probavu hrane koriste bakterije koje su specificne za svaku vrste hrane. te bakterije nakon sto prestane prehrana s odredjenom hranom u vrlo kratkom vremenu krava prestane stvarati (najkasnije za sedam dana a neke i prije) a za ponovno stvaranje povoljne crijevne flore tj. potrebnih bakterija treba joj od mjesec pa cak do dva mjeseca. mozda bi bilo bolje da tu travu spremas kao sjenazu (na bilo koji nacin) i rasporedis tako da imas istu prehranu kroz cijelu godinu. promjena omjera izmedju odredjenih vrsta hrane nema tako veliki utjecaj na mlijecnost kao kompletna promjena nacina ishrane.

[paor]

problem je kod takve ishrane da imas dva prelaska godisnje, a to je lose jer za krave bi bila idealna ujednacena ishrana kroz cijelu godinu, naime kako su one prezivaci, za probavu hrane koriste bakterije koje su specificne za svaku vrste hrane. te bakterije nakon sto prestane prehrana s odredjenom hranom u vrlo kratkom vremenu krava prestane stvarati (najkasnije za sedam dana a neke i prije) a za ponovno stvaranje povoljne crijevne flore tj. potrebnih bakterija treba joj od mjesec pa cak do dva mjeseca. mozda bi bilo bolje da tu travu spremas kao sjenazu (na bilo koji nacin) i rasporedis tako da imas istu prehranu kroz cijelu godinu. promjena omjera izmedju odredjenih vrsta hrane nema tako veliki utjecaj na mlijecnost kao kompletna promjena nacina ishrane.

vjerujema da složeni govedski želuci imaju poteškoća pri prilagodbi na promjenu hrane, ali čini mi se da su u slučaju Kovač benefiti ipak na strani njegovog sistema jer sudeći prema fotografiji, ima uvjete za kvalitetnu i jeftinu ishranu stada,

[O.P.G. Kovač]

ovu temu sam postavio iz razloga što se konstantno previrem u razgovoru sa proizvođačima mljeka iz svoga kraja koja velika većina proizvodi mljeko na ekstezivnom načinu proizvodnje .Koima proizvodnja varira , npr. sa deset krava koje idu na pašu sa početkom vegetacije proizvode do 180L dnevno dabi proizvodnja opadala sa dolaskom zimskog perioda , i proizvodnja pala na 60 L dnevno . Takvu proizvodnju opravdavaju kao jeftinom i rentabilnom.A ovo što je gospodin napisao o problematici prelaska hranidbe sa jednog načina na drugi ,upućen sam u tu tematiku jer jako puno čitam i učim o suvremenom načinu ishrane ,isto tako mi je jasno da bi idealno bilo da hranidba bude ujednačena kroz cijelu godinu ali to zahtijeva ulaganje u suvremene strojeve .a ja sam tek prije četri godine počeo podizati gospodarstvo po načelu ,uvozna genetika, kvalitetna i jeftina hranidba

[branko]

je gospodin napisao

jel ti to mene vrijedjas (jak sam ti ja gospodin ko i ostali decki s foruma svi smo mi ovdje samo seljaci)

no salu na stranu ja sam ti napisao teoretski odgovor ne poznavajuci tvoju situaciju, a svatko prema svojoj situaciji moze odabrati ono sto mu najvise odgovara i sto mu je i najisplatljivije.

[tine]

Prošli vikend sam obišao jednog dečka sa starog foruma u Bosni. Tražio je savete, pa sam stao kod njega u prolazu.

Obzirom na to, što sam video, pokret na krmljenje zelenom masom u BiH bude najveća agrorevolucija.

Kad živiš u maloj zajednici i nisi siguran u sebe,igraš po njihovim pravilima. Tako trabaš travu pustit, da napravi seme kako ti bude davala još dogodine i poslije s tom travnom slamom krme stoku.
Uz to se još nađu 'dobri ljudi', koji prodavaju čudotvorne minerale i vitamine.
Izmešaš x kila s y kila šrota, pa mleko preko svih laktofriza.

Jednostavno sam tipu preporučio, da umesto minerala kupi za te pare veštaka za livade. Malo, pa malo.
Minerala imaju krave u tom starom sjenu preko glave.

[O.P.G. Kovač]

ja sam ti konstantno u previranju sa svojima i oko kvalitete sijena koje se kosi na ovom području na prirodnim livadama još i sada .Kad sam bio u obilasku par farmi tj, poljoprivredni gospodarstava u Austriji veličine mojeg gospodarstva vlasnici su samo postavljali pitanje koliko puta kosim sijane trave i prirodne livade .

[branko]

ovo sto tine veli je sasvim tocno , buraz je ove godine pooral skoro sve prirodne livade koje ima u vlasnistvu, osim par koje su na povodnom tlu . i umjesto njih je posijal ljulj cca 20 jutara i nesto lucerne, za jednu parcelu znam da je u tri otkosa dala 176 bala sjenaze (parcela je cca 5 jutara povrsine) i ovih dana bude bacio dolje cetvrti otkos. uglavnom od umjetnih livada je daleko veca korist posebno kod nas gdje bas nema previse slobodne zemlje pa je treba sto vise iskoristiti, a ako zelis za zelenu ishranu mozes posijati sudansku travu,sirak perko ili krizanac sudanske trave i sirka koji opet daju abnormalno puno zelene mase a otporni su na susu.

[O.P.G. Kovač]

Prošle godine sam radio test sa sudanskom travom na jednoj manjoj parceli tik do stale i iznenadio sam se kolika je količina bila .s početka sam mislio da sam zezno stvar mislio sam daje kukuruz . ne isključujem tu mogićnost jer koliko sam vidio sudanska trava daje zelenu masu i u periodu kad je kod nas na kraškom području velika suša . To je period od polovine šestog pa do polovine osmog mjeseca .Još jedno me zanima s obziro da se vidi iz razgovora s tobom da se kužiš u puno stvari ,ove godine imam površinu od tri hektara pod kokuruzom koju poslije skidanja kokuruza planiram zasijat nekom ozimom žitaricom u smjesi sa graškom, za silažu , Jer tako bi iskoristio površinu ,i dali silažu od te smjese mogu radit sa samoutovarnom prikolicom

[branko]

stocni grasak mozes silirati i prikolicom naravno ako je s nozevima, mada bi silo kombajn bio bolje rjesenje jer on bolje usitni pa je lakse gazenje mase. posij ga odmah nakon sto skines kukuruz, idealno bi bilo do polovice desetog mjeseca, i to cca 150 kg po hektaru plus cca 35 do 40 kg zitarica, gnojidbu bi trebalo napraviti prije sjetve sa 200 kg npk 15-15-15 i 200 kg 7-20-30. za silazu je najbolji kad pocinje nalijevanje zrna odnosno popunjavanja mahuna bez obzira na stanje zitarica, a za susenje kad je u punoj cvatnji.

[O.P.G. Kovač]

[You must be registered and logged in to see this image.]
Hvala majstore. A ovako izgleda moj pohod na zelenu masu jednim metkom dva zeca .

[paor]

najbolja je kombinacija pšenice i jesenskog stočnog graška

[O.P.G. Kovač]

PAOR. :