Re: Podrivanje zamjena oranju

by kiraj on 17/12/2011, 07:43

Fidelito je napisao/la:Ako radi dublje od nekog prosječnog (dubokog) oranja onda je podrivač. Ali mislim da na mjestima gdje će biti više biljnih ostataka neće moći ići toliko duboko jer mu fali klirensa kada radi na toj dubini. Ali podrivanje ionako nebi trebalo raditi svake godine, možda tek svake druge-treće, a u međuvremenu pripaziti da se tlo ne zagazi. Zato je ovo oruđe odličan gruber, ima sasvim dovoljno klirensa da radi na dubinama 30 cm, samo da je nešto većeg radnog zahvata (i više radnih tijela), ali to majstor(i) lako dograde - kada su već sve ovo napravili. Mogu se čak napraviti i dva bočna krila sa po 2 radna tijela koja bi se skinula ili stavila prema potrebi na vijke - ovisno o dubini na kojoj se radi. I možda odozada treći red radnih tijela raspoređenih između ovih postojećih - jer manja radna dubina zahtijeva i manji razmak između radnih tijela (nekakvo pravilo glasi da radna tijela bi trebala biti na razmaku jednakom/približno radnoj dubini na kojoj se radi). Uglavnom izgleda kao dobar i upotrebljiv stroj (što je najvažnije), a i cijena sigurno nije bila kao da je 'sa police'.

Sve ovo što si rekao je istinito.
Gde nema mnogo žetvenih ostatake "mašina" se ponaša kao podrivač,ide na oko 50 cm i ne meša zemlju.

Na parceli gde ima mnogo žetvenih ostataka (posle kukuruza) mora da se ore ili da se upotrebi gruber.Pošto sam u sklopu ove parcele imao i jedno jutro kukuruza (planiram da uzorem) ,prošao sam ga sa ovom spravom plitko oko 25 cm .Primetio sam da kad ide pliće ,zemljište se više meša .Da je bilo još koje radno telo i šira koplja ponašao bi se kao gruber.Kad bi ovo ugradio bilo bi dobro.

by SimonMS on 17/12/2011, 11:25

Dobro, u težkim tlima vjerujem, da je dobro podrivati ali u lakšim neznam baš. Kod podrivanja prekine se kapilarni uspon vode u više slojeve, tako da tu vidim problem u suši. Kako onda negativno utječe izpad podrivanja kod onih minimalnih varianta obrade tla (no till)?!

by Tibor88 on 17/12/2011, 15:02

kiraj, kako se mf ponasa sa tim podrivacem u usporedbi sa plugom recimo? sta mu je lakse?

by kiraj on 17/12/2011, 16:06

Lakše mu je sa plugom, kad su uslovi za oranje normalni.Za ovo sam se opredelio pošto plug negde ne bi mogao da ore.
Na parceli gde je do aprila stajala voda samo smo tanjirali i sejali suncokret.Probao sam da orem ali niti ima dubinu niti brzinu .Grudve koje plug izvali su toliko tvrde i ne raspadaju se kad točak pređe preko nje.Traktoru nije lako ,pogotovo kad naiđem na tragove gde se kombajn zaglavljivao u žetvi.
Sad je zemlja koliko toliko razbijena pa će zima uraditi svoje.

by Fidelito on 17/12/2011, 16:50

SimonMS je napisao/la:Dobro, u težkim tlima vjerujem, da je dobro podrivati ali u lakšim neznam baš. Kod podrivanja prekine se kapilarni uspon vode u više slojeve, tako da tu vidim problem u suši. Kako onda negativno utječe izpad podrivanja kod onih minimalnih varianta obrade tla (no till)?!

Kod pijeskovitih tala kapilarni uspon vode je ionako minimalan, vjerovatno nema niti nepropusnih slojeva (taban pluga na primjer), tako da podrivanje istih nema tamo većeg utjecaja (niti previše smisla). Zapravo mogu samo govoriti iz vlastitog iskustva, a to su neka srednje teška tla. Kod podrivanja točno se vidi na parceli da je usjev veoma ujednačen, inče na istoj parceli uvijek ima mjesta na kojima je višak vode u onom vlažnom dijelu godine i tamo ne nemoguća efikasna obrada. Kod podrivanja ta mjesta ne pokazuju višak vode. S obzirom da je kod mene dosta brdovito, dosta vode nam ode sa parcela površinskim otjecanjem u trenutku kada je višak vode prisutan na parceli (tlo je zasićeno i onemogućena je filtracija vode u dubinu). Mislim da sa podrivanjem, to jest dubljom obradom povećavam kapacitet tla za vodu, jer jedonstvano veći obujam tla može primiti vodu, dok se horizonti tla pri tom ne mješaju.
Na fakultetu su mi spominjali da podrivanje može jedino štetiti kod tala gdje je nemoguće otjecanje vode i to uvrlo vlažnim godinama, ili u nekim depresijama gdje se može sakupljati voda sa viših dijelova parcele i kada ta voda ode dublje u tlo - nema više kuda. Kada takve parcele ne podrivamo - voda ostaje bliže površini tla i brže se suši u proljeće, ali ako ode dublje - moguće je da se uopće neće osušiti. To su ektsremne situacije, ali treba paziti na to.
Što se tiče no-till ili min till obrade - vidim da mnogima nije potpuno jasno kako i zašto se to radi. Ideja (ali samo iz knjiga koje sam čitao, praksa mi je 0 kao i većini) je da žetveni osatci ostaju na površini tla što je više moguće tako da oni sprečavaju eroziju vode i vjetra, znatno smanjuju isparavanje vode iz tla (djelovanje mulch-a). Ušteda goriva i radnih sati je usputna pojava (ako je ima). Naravno ovakav pristup ima i svoje loše strane (potrebna je drugačija mehanizacija, bolesti, korovi, problematična distribucija gnojiva u dubinu, posebno P i K koji su teškopokretni), ali tako obrađeno tlo mikro i makrobiološki oživi, npr. počinju u njemu bujati gliste (koje su jako korisne), tlo se ne prevrće i ne isušuje pretjerano, tako da su povoljniji uvijeti za radi mikroorganizama, ali to opet dovodi do toga da su ta tla nešto hladnija i nicanje je nešto sporije. Nije to postupak za sva tla, neka tla traže obradu jer sa min-till obradom ne donose rezultate (obično teža tla). Trebalo bi postaviti ozbiljne pokuse i pozabaviti se time, ali to, čini se, nikoga ne interesira previše, a i treba novaca za takve pokuse (koji bi trebali biti ne višegodišnji - nego permanentni). Mi u državi ne možemo riješiti puno jednostavnije probleme, a ovo je za nas SF.

by kiraj on 18/12/2011, 13:13

Sve što je ovde pisano je kroz vid reklame predstavio jedan proizvođač podrivača.
Za prvi red slika je u pravu a za ostalo

by majs on 18/12/2011, 19:14

kiraj je napisao/la:Sve što je ovde pisano je kroz vid reklame predstavio jedan proizvođač podrivača.
Za prvi red slika je u pravu a za ostalo

Pegoraro ako me pamćenje dobro služi?
Kada smo kupovali podrivač 2001. god. ove slike su bile u katalogu ako se ne varam i to je donijelo presudnu odluku za kupnju pošto nije nigdje u okolici bilo sličnog stroja za primjer i savjet iz iskustva.

by Fidelito on 18/12/2011, 20:01

Te slike pojednostavljuju stvar do bola, čista komercijala. To je napravljeno da bi se u pojedostvaljenom prikazu nekako dočarale prednosti obrade podrivačem. Ali recimo u trećem redu po slikama ispada da tlo pluta na vodi, a svi znamo da to baš i nije tako. I da, u četvrtom redu - plodovi su uvijek krupniji na onoj strani na kojoj je radio stroj koji se reklamira.... Very Happy

by kiraj on 18/12/2011, 21:19

Italijani jesu,
http://www.alpego.com/we/download/modules/prodotti_Depliant%20KD-KE-KF_I-GB-D.pdf

by Bare on 10/1/2012, 12:28

kiraj je napisao/la:Sve što je ovde pisano je kroz vid reklame predstavio jedan proizvođač podrivača.
Za prvi red slika je u pravu a za ostalo

ako struka ovakvo sta napravi,onda da,ali proizvodjaci....samo se mogu Laughing

..ja nevidim kako bi podrivac uopce mogao zamijeniti plug.....on je nadopuna plugu,ne zamijena...manje se goriva trosi,manje se i radi,a podosta manje i zaradi bez oranja....di ja imam teza i niza tla,ispodrivam ih na 55-60 cm,pa duboko poorem na 35-38cm,(buduci je ispodrivano ionako ne trosi puno goriva u oranju),pogotovo za repu i sad nakon susne godine...

by kiraj on 10/1/2012, 13:28

Mislim da ipak treba probati različite sisteme obrade.
Dok nisam probao setvu pšenice na samo tanjiranom zemljištu nisam verovao u takav sistem obrade .Sada me niko ne bi naterao da orem pre setve.

by jd4755 on 10/1/2012, 14:37

I što dalje sve ćemo više biti natjerani da štedimo,plavi je opet na 6kn,još će se tu operacija izbaciti iz obrade.I sve tako dok prinos ne trpi znatnije.

by Fidelito on 10/1/2012, 15:29

Amerikancima, kada su uvodili conservation tillage, jedan od navecih problema bio je uvjeriti poljoprivrednike da pokušaju sa novim sustavima obarde - svi su bili krajnje skeptični prema tome. Pokusna polja, pokusi kod poljoprivrednika, godine raznih pokusa na različitim tlima, klimatskim uvijetima i na različitim kulturama. Dosta truda se uložilo u promicanje takve obrade. Amerikanci su prvenstveno željeli spriječiti veliku eroziju koja se događa prilikom 'otvaranja' tla sa plugom i izlaganja tla elementima vremena. Upravo je sprečavanje erozije bilo presudno kod poljoprivrednika. Kod nas nema tolike erozije, ali ostavljanjem barem dijela biljnih ostataka na površini puno bolje bi se sačuvala voda u tlu koja je limitirajući faktor u toku vegetacije. Amerikanci još ponekad spominju i manje gubitke CO2 iz tla kada se radi konzervirajućom obradom, ali takva ispitivanja nisam nigdje našao kod nas. U svakom slučaju dobro bi bilo postaviti pokuse (za ispitivanje i promociju tehnologije) sa tim tehnologijama kod nas - po meni to bi bili puno bolje potrošeni novci nego pokrivanje 'šteta od suše' ili financiranje natjecanja orača (i mnogih drugih manifestacija). Sami pokusi mogli bi jako malo koštati državu, kada bi se pravilno organizirali.

by MOMOSARIC on 14/1/2012, 11:50

Simon i u notill tehnici primjenjuje se duboko podrivanje sa uskim radnim tijelima svakih par godina zbog rasjecanja zbijenog sloja.
Inače u Americi je negdje rasprostranjeno notill , negdje strip-till a u težim zemljištima češće puna obrada. Hit zadnjih godina je vertical-tillage , upravo primjena alatki i za osnovnu i za predsjetvenu pripremu sličnih podrivačima i vertikalnim diskovima.Cilj je da se zemlja duboko obradi a da se ne miješa po slojevima i što manje sabija.

by fric1993 on 17/1/2012, 21:12

majs je napisao/la:
kiraj je napisao/la:Sve što je ovde pisano je kroz vid reklame predstavio jedan proizvođač podrivača.
Za prvi red slika je u pravu a za ostalo

Pegoraro ako me pamćenje dobro služi?
Kada smo kupovali podrivač 2001. god. ove slike su bile u katalogu ako se ne varam i to je donijelo presudnu odluku za kupnju pošto nije nigdje u okolici bilo sličnog stroja za primjer i savjet iz iskustva.

Majs kaj nisi zadovoljan sa porivačem...kaj fali malo opiši...