Re: Mineralno gnojivo iz Kutine

[Fidelito]

Poljoprivrednici u cijeloj stvari su kolateralne žrtve. Mi nismo važni, dok god plaćamo ove cijene gnojiva. I u tome je cijeli problem za Petrokemiju, jer kada mi prestanemo kupovati gnojiva po tim cijenama, tko će im to plaćati? Agrokor ili Žito? Čisto sumnjam, oni plaćaju svjetske cijene gnojiva (makar je sve kod nas sve moguće). Ipak je razlika kada kupuješ za kuću Vegetu ili čokoladu, nego kada je to input u nekoj proizvodnji o kojem ovisi krajnja cijena proizvoda. I tako je petrokemiji svejedno prije ili kasnije morati će korigirati cijene (za njih bolje kasnije) i izjednačiti cijene za izvoz i domaće tržište. Ili kupiti šleper gnojiva za van, 'okrenuti' ga na najbližoj granici i ponovno uvesti u RH. Bez carine, jer se carinom štiti domaća proizvodnja, a kako štititi domaće od domaćeg? Petrokemija se tu definitivno pokazala da nas guli na sve moguće načine i da na nama ostvaruje ekstraprofite, samo radi svog monopolističkog položaja. Ova situacija nam sada malo otvara oči, dobro kinezi misle kada kažu da im je znak za krizu istovjetan znaku za priliku.

[Smiljan]

Problem je u tome da nitko u npr. Austriji, Sloveniji ili Njemackoj (pa i u Srbiji ili Bosni gdje mnoge nase marke i imaju neku vrijednost) nece kupiti nas proizvod ako cjenovno nije konkurentan te firme koje zele opstati na tim trzistima moraju ici sa niskim cijenama. I onda se ta razlika naplacuje doma.
Sto se tice umj. gnojiva i ja sam trazeci gdje bi kupio 300kg sedmice natrcao na jednu firmu koja prodaje (kod nas), cini mi se, ukrajinsko gnojivo po, kazu, cijenama manjim nego Petrokemija. E sad i tu je pitanje dali je to realna cijena ili i Ukrajinci idu sa dampiskim cijenama da bi usli na trziste.
(btw bio je to vrlo smijesan razgovor jer sam odmah na prvu naglasio da mi treba 300kg, a zena mi nudila sleper. Na kraju sam je morao prekinuti "Gospodjo, ja trebam 300 kg i mozda me mozete nagovoriti da kupim tonu, ali vjerujete li da cete me uspjeti nagovoriti da uzmem 20 tona?" Tek tada je zena shvatila da gubi vrijeme. )

[Fidelito]

Pa s obzirom da je gnojivo input (repromaterija) koji učestvuje u proizvodnji, bitna je cijena (uz pretpostavljenu jednaku kvalitetu). Nije to haljina pa da mi se sviđa ovakva vreća, a ona druga ne. To je na tržištu zakon. S obzirom da treba uzeti u obzir i trošak transporta, gnojiva proizvedena u udaljenijim destinacijama od tržaišta na kojima se prodaju moraju u tvornici biti jeftinija da bi bila konkurentna na tim tržištima. Ali ako je tržište otvoreno i trgovina slobodna, ovo je glupost da je petrokemijino gnojivo dovezeno iz Slovenije jeftinije od onog kupljenog u tvornici. Može tu biti u pitanju rabat na količinu (kao Slovenac je platio avansom 20-30 000 tona pa je dobio dobr cijenu) ali tu nešto ozbiljno smrdi. Dobio je to gnojivo samo za izvoz, jer bi u protivnom osnovao tvrtku u HR i nama prodavao dio tog gnojiva (uz pristojnu zaradu i naše zadovoljstvo što smo dobili jeftinije gnojivo). Pa ga ne bi morali bezveze vozati gore-dole preko granice. Kupio je gnojivo koje je morao izvesti izvan HR, da ne poremeti politiku cijena Petrokemije u HR. Mi samo možemo razmišljati koliko je koštalo to gnojivo na pragu tvornice, prije transporta u Sloveniju i prije trgovačkih marži. Znači 'lufta' u cijeni se još ima... ... ili je sistem 'guli' one koje možeš oguliti... Eto, toliko o brizi Petrokemije za nas poljoprivrednike.

[Smiljan]

Da, sistem je "guli tamo gdje mozes". A ne znam zasto mislis da se Petrokemija brine o bilo kome?

[Fidelito]

Nisam mislio da se Petrokemija brine o poljoprivrednicima, nego moj tekst se odnosi na izjavu direktora Petrokemije:

Klaus je naglasio kako Ina ipak nije imala hrabrosti isključiti plin Petrokemiji u nedjelju 15. studenoga rano ujutro, te je ponovio da ovog trena Petrokemija Ini za plin ne duguje ni lipu. - Mi nismo dobili plaću za protekli mjesec jer sav novac dajemo za plin, a istovremeno da bi spasili hrvatsku poljoprivredu i hrvatskog seljaka u dogovoru s Vladom kreditiramo kupnju mineralnih gnojiva za jesensku i projetnu sjetvu, rekao je Klaus.

Bolje da mi kuća izgori, nego da me oni spašavaju...

[Picek]

s obzirom da država ulaže velike novce u Petrokemiju svake godine da ovi ne propadnu nitko nije spomenuo mogućnost da naša država subvencionira izvoz gnojiva u inozemstvo i da zbog toga gnojivo vani ima nižu prodajnu cijenu nego kod nas čisto iz razloga da bi moglo biti konkurentno..
jer ostanu li bez stranog tržišta to znači i manju prodaju, manja prodaja znači i manji broj zaposlenih. manji broj zaposlenih znači krah jer su dokazali da su nesposobni stvoriti nova radna mjesta..
priča donekle slična onoj priči o brodogradilištima..

[Fidelito]

Petrokemija bez izvoza mogla bi komotno zatvoriti svoja vrata, jer kapacitet tvornice je takav da bi, kada bi proizvodila samo za naše potrebe, cijena gnojiva bi bila još puno veća od ove za domaće tržište. Tu se sada nameće pitanje kako ta tvornica može biti konkurentna u HR sa ovakvim cijenama, a izvan HR ne može biti konkurentna (znači u HR nema funkcionalnog tržišta gnojivima). S obzirom da mi poljoprivrednici učestvujemo u sanaciji tvornice kupujući gnojiva iznad svjetskih cijena, bio bi red da dobijemo i dionice te tvornice, predlažem da sa svakom paletom gnojiva u onoj stretch folji bude uz one MSDS i po jedna dionca Petrokemije, da jednog dana možemo naplatiti dividende. Može i državna (Šukerova) obveznica na 10 godina sa kamatom 6.5%. Ili gnojivo bez dionice/obveznice po 'normalnoj' cijeni. Nije da nemam povjerenja u državu ili Petrokemiju, ali mislim da bi ovo zadnje najbolje išlo.
Vidiš Picek - ako ja nešto plaćam svojim novcem - želim to i dobiti.

[pingo]

Sram ih bilo ! Sramota šta nam rade a kao sve za našu dobrobit ! Stidite se petrokemijaši , stidite se !

[Fidelito]

Pa njih ne mora biti stid, mi smo im redovite 'mušterije'. To znači da je cijena (po njima) u redu kada im se mušterije vraćaju po još.... Da nam je skupo, valjda ne bi kupovali... Ah, da imaju monopol... Nema veze, ako vam ne odgovara nemojte kupovati (i ja skupa sa vama).
BTW, Bio sam ove godine u krugu te tvornice po gnojivo, i kada si im u krugu kao da sam se vratio 20 godina u 'rikverc'. Kao da si došao u jednu pravu 'socijalističku' tvornicu (samo im fali bista kakvog vođe ili narodnog heroja, ali tko zna možda bi se i to negdje pronašlo), na stranu to da je okoliš uništen (ipak je to zagađivačka industrija) kao i cijela Kutina i okolica, ali tamo zaista uprava treba malo više poraditi na tvornici kojom upravlja. Sada kad se tovare palete je dobro, ali prije (par godina) kada su se tovarile vreće bilo je koma. Puste te u krug, dođeš na red, a ljudi koji tovare - taman prestanu raditi. Što se dogodilo, nema gnojiva? Ne, mi smo svoju normu odradili, a ti čekaj da dođe slijedeća smjena da te natovari (2-4 sata). I tako kamioni čekaju na utovar. Tko plaća? Prijevoznik to zaračuna trgovcu, a oni nama. Samo dobra organizacija bi smanjila taj trošak, ali ko vas jebe, platite, mi imamo monopol, a vi si kupite gnojivo drugdje ako možete. Sada su malo 'mekši' jer su se kupci malo 'prorijedili', ali uvjeravam vas da ako se poveća potražnja, povećati će se bahatost.... Monopol se uvijek s vremenom pretvori u bahatost, a samo tržište to može efikasno popraviti.

[pingo]

Pa potražnju im povećavaju ovi nesposobnjakovići u ministarstvu poljoprivrede . Doslovno nas tjeraju da kupujemo preskupo gnojivo za novac od poticaja . Sram ih sve može biti koji odlučuju o poljoprivredi i sve njih koji nam kroje seljačke živote . Neka dođu malo u moj atar da vide kako obrađujem svoje njive , kako uredno držim do kanala i poljskih putova a sve to u ovo doba gdje ne mogu udahnuti punim plućima jer ne znam što mi iduće spremaju i što me čeka iza ugla . Sram ih sve može biti . Nemaju ništa na ponos sebe i svoga rada .

[Picek]

Petrokemija bez izvoza mogla bi komotno zatvoriti svoja vrata, jer kapacitet tvornice je takav da bi, kada bi proizvodila samo za naše potrebe, cijena gnojiva bi bila još puno veća od ove za domaće tržište. Tu se sada nameće pitanje kako ta tvornica može biti konkurentna u HR sa ovakvim cijenama, a izvan HR ne može biti konkurentna (znači u HR nema funkcionalnog tržišta gnojivima). S obzirom da mi poljoprivrednici učestvujemo u sanaciji tvornice kupujući gnojiva iznad svjetskih cijena, bio bi red da dobijemo i dionice te tvornice, predlažem da sa svakom paletom gnojiva u onoj stretch folji bude uz one MSDS i po jedna dionca Petrokemije, da jednog dana možemo naplatiti dividende. Može i državna (Šukerova) obveznica na 10 godina sa kamatom 6.5%. Ili gnojivo bez dionice/obveznice po 'normalnoj' cijeni. Nije da nemam povjerenja u državu ili Petrokemiju, ali mislim da bi ovo zadnje najbolje išlo.
Vidiš Picek - ako ja nešto plaćam svojim novcem - želim to i dobiti.

a da se odrekneš poticaja koje dobijaš od države?
što je to nego između ostalog i subvencija za cijenu gnojiva, daj malo realnosti..
što misliš kako bi mali poljoprivrednik reagirao da dobije "poštenu" cijenu gnojiva ali da ne dobije niti kunu poticaja.. kad gnojivo iovako minimalno koristi..

[deere power]

mi cemo svi prezivit bez gnojiva iz kutine(nisam ga ove godine ni koristio) ali pertokemija nema sanse da izdrzi bez seljaka tako mogu oni slobodno sto se mene tice trazit 1000kn za vrecu gnojiva ja je ne moram kupit, zato ko ih j.... dabogda propali, to su zivi pljackasi

ta da ne mogu prezivit vidi se i sad kad su zakukali cim je opala prodaja jer ljudi uglavnom ne zel to skupo gnojivo a stabi tek bilo da niko ne kupi nista, a na kraju moze se i uvest sigurno ce bit jeftinije

[Fidelito]

Hm, da malo razmislimo/razmotrimo ovo...
Poticaje dobivamo od države za razvoj naše poljoprivredne proizvodnje, tako da u budućnosti možemo biti konkurentni kada poticaja više ne bude (sada se svi uhvatimo za ruke, zatvorimo oči i sjetimo se stare kineske poslovice: bolje je čovijeka naučiti hvatati ribu nego darovati mu istu..., jer ako mu je darujemo sutra će biti gladan, a ako sam nauči havtati neće biti gladan dok god bude bilo ribe za hvatati...). Ako su poticaji u funkciji krpanja tekućih gubitaka u proizvodnji - onda hvala lijepo, ne treba mi niti te proizvodnje niti tih poticaja, a bogme niti otplate oni Šukerovih 'uspješnih' obveznica za 10 godina i 6.5% kamata. Biti ću pošten pa ću reći da zapravo nema smisla dizati kredite i davati bilo kakve poticaje i krpati bilo čije rupe, proizvođačke i ekonomske promašaje i na taj način naše promašaje ostavljati našoj djeci i dolazećim generacijama na teret. Bolje je kupiti i jednu min-till sijačicu i sa njome raditi i dokazati da se može uspješno poslovati i u poljoprivredi, nego subvencionirati bilo čije promašaje. Sada se sjetimo brodogradnje u Hrvata... Godinama subvencionirano i bez rezultata osim jednog brodogradilišta. Da su radnici primili na ruke 10% tih novaca kao otpremninu, bili bi zadovoljni, neki bi pokrenuli vlastite biznise, možda turizam, možda nešto drugo i to se moglo kreditirati i država bi uštedjela puuuuuno novaca. A ono jedno uspješno brodogradilište može i dalje uspješno raditi i dobiti novce za razvoj, jer uspješne se itekako isplati subvencionirati. Ali tada se ne bi moglo krasti, skoro direktno zavlačiti ruku u državnu kasu, no to je druga priča.
Vratimo se na poljoprivredu. Poticaj mora biti ozbiljno shvaćen kao razvojno sredstvo, kao alat koji će nam omogućiti da svoju proizvodnju, tehnologiju, produktivnost dignemo na nivo koji će nam zaista jednog dana omogućiti samostalan nastup na tržištu, a ne da sa dobivenom subvencijom subvencioniram nekog drugog, to ti dođe kao da jedan utopljenik koji ne zna plivati traži spas od drugog - isto takvog utpoljenika koji ne zna plivati). To se mora rasčistiti jednom i za svagda. Ako je Petrokemiji potrebna pomoć, treba joj pomoći da opstane, ali tako da jednog dana stane samostalno na noge da može raditi po svjetskim standardima kvalitete i cijene (u ostalom isto kao i nama poljoprivrednicima). Zato treba znati: što će se raditi, koliko će to koštati i tko će to platiti. Ako država nema novaca za financiranje neka uđe kapital i pretvori svoje ulaganje i vlasnički udio. Ako mi moramo iz svojih poticaja odvajati novce za spas Petrokemije, onda bolje neka država spašava Petrokemiju direktno, a nama uskrati taj novac. Tako će država uspješnije moći subvencionirati gnojivo za Slovenske i Bosanske poljoprivrednike. A nama ionako neće trebati, ni gnojivo ni novci. Mislim da je potrebno voditi politiku čistih računa, treba ući u bit stvari. Krpanje rupa ne vodi nikuda ako sustav u temelju ne valja.
Mene kao poljoprivrednika sablažnjava da dobiješ 40% kapitalnih na tehnološki zaostao stroj, kao i na onaj koji je tehnološki napredan. Onih prvih 40% su bačen novac....
A ako poticaj shvaćaš kao krpanje tekućih gubitaka u proizvodnji onda nemojmo se čuditi kada za par godina netko dođe do zaključka da je investirano toliko u poljoprivredu, a nikakva pomaka...

[JOSIP FERGUSON]

kod nas je poticaj socijalna kategorija i od tih novaca zive ljudi na selu...

treba smanjiti broj korisnika poticaja i to drasticno i poticaje kao takve trebaju dobivati samo trzisno interesantni uspješni poljoprivrednici i to izdašne da šire biznis i zaposljavaju radnike, a sve one koji to nisu neka maknu u ministarstvo ruralnog razvoja i nitko nece vise prigovarati da se poljoprivreda previse subvencionira... a koliko bi nofca otislo za ruralnu socijalu to je cijena centralizacije kao drzavnog uredjenja koje se proslih godina provodilo...

kod nas ima poljoprivrednika sto grdne novce uplacuju svake god u drz proracun i stvaraju veliku dodanu vrijednost, i nisu teret proracuna, naprotiv...

[Fidelito]

Da u potpunosti si u pravu, radi nekakve istine i političke korektnosti treba razdvojiti socijalu i proizvodnju. To što je država proizvela socijalu u svim oblicima nije naša krivica, to je krivnja proteklih neuspješnih (nepostojećih) politika. Ovako se socijala na selu 'sakriva' u proizvodnji i ispada da se puno novaca troši na (neuspješan) razvoj poljoprivrede, a zapravo se pretače u socijalne kategorije a ne u unaprieđenje tehnologije proizvodnje. Politici je to 'zgodno' jer se prikazuje u statistici manje socijale, a više proizvodnje, kao pokazatelji su bolji.