Re: Sadnja u brazdu

[Bećarina pusta]

Ako se rupe kopaju traktorskim svrdlom onda tlo nesmije biti vlažno jer se u protivnom stjenka rupe zagladi uslijed vrtnje svrdla. I kad se sadnica posadi u takvu rupu ona jako teško probija tu tvrdu stjenku dok raste korijen, a zna se dogoditi ako nakon takvog bušenja naglo poraste temp zraka da jednostavno ta stjenka toliko zapekne da ju je zaista nemoguće probiti. No za takve situacije tlo mora biti zaista vlažno i strukturno teže tlo.

Dakle svrdlo traži optimalnu vlažnost tla i prorahljeno tlo da dubine rada, jer se u protivnom kopajući u tvrdo tlo može dogoditi gotovo isti problem kao i sa bušenjem u vlažno tlo.

Ako govorimo o brzini kopanja rupa ručno i traktorskim svrdlom mislim da tu nemamo šta govoriti. Na razmaku rupa u redu od 3 metra mi smo bušili rupu (dubine oko 35 cm i promjera 45 cm) za oko 7-8 sekundi, što znači bušenje i seljenje do iduće rupe u tom vremenskom periodu. Jasno traktor je IMT-539 i svrdlo je marke Selvatici 80 Francia Junior.

[Smiljan]

Mislim da je jako bitno kakvu lesku bi sadio. žbunastu ili stablašicu? Da li bi brao ručno ili mašinski? Kakav traktor i opremu imaš za održavanje(mislim zbog širine reda)?

Nebitno je kakvu lijesku cu saditi posto se izbor zbun ili stablo radi kasnije pri orezivanju. Branje naravno ide u pocetku rucno, a kasnije ako bog da srece, i strojno. Red mi ide 5x5 tako da mogu i uzduz i poprijeko ici sa IMT539

Što se tiče sadnje, mislim da je ručna sadnja (ašovom) mnogo bolja jer dok kopaš rupu malo rastreseš zemlju i kad zatrpavaš ona se finije slegne oko korena a i ostane rastresita. Ako bišiš rupe traktorom zidovi rupe su pomalo nabijeni i korenu bi bilo malo teže da se probija kroz takvu zemlju. Naravno, kao što je i "paor" rekao, to sve zavisi od tla.

Za sada je plan da idem mu sadnju rucno. Ova ideja sa brazdom je bila temeljem iskustva jednog kolege koji je to tako radio, ali ocito ima puno nepoznanica tako da odustajem od takvog nacina.

Još jedan pogled na izbor: ručna sadnja zahteva više radne snage(samim tim skuplja) i sporija, dok traktorska manje radne snage(jeftinija) i brža.

Da, jos jedino mi ostaje u laganoj rezervi traktorsko busenje rupa. E sad, kakva mi je zemlja crvenica i rekao bih ne teska. Ovdje svi oru sa malim IMT539 i 533 dvije 10' brazde. Frezu od 150cm uredno pogoni 542, svaki 539 sa 20 tanjura tanjuracom nema problema.
E sad kakve bi rupe od traktorskog svrdla bile, mogu samo zamisljati
Ne znam, vidjeti cu ... mislim da cu moci imati jedno 6-10 ljudi (ukljucivo samnom, naravno), a planiram zasaditi jedno 1700 sadnica (na 4.5 Ha, 4 komada). Racunam da mi za to treba jedno 4-5 dana. Dali je to realno?
@becarino, koliko je tebi trebalo vremena/ljudi za tvoje visnje? (Usput, koliko je to sadnica?)

[superbakabak]

Mislim da ti je to dobar proračun , da li si spreman da već na jesen sadiš ili se još uvek premišljaš?

[Bećarina pusta]

Smiljane sadilo nas je negdje oko 30-ak ljudi, dva svrdla su bušila i sadili smo negdje oko 10-11 dana. A sadnica na čisti hektar ide 660 komada, a 40 je hektara pa ti sad računaj.

Samo kad budeš sadio vodi računa da ti di redovi budu ravni, kao i razmak sadnica u redu. Nama je prvo mjernik formirao table, označavao kuteve pa smo onda mi izvlačili redove, pa označavali rupe sa šibljem dužine 15-20 cm unutar redova i kad se izbušilo onda smo sadili prvi i zadnji red u tabli tako da onda samo prenosiš poprečni pravaca sa tih krajnjih redova pomoću špage. Nakon takve sadnje sve bi trebalo biti u pravcu. Jednom sadiš pa onda gledaj da to dobro odradiš.

[Smiljan]

Mislim da ti je to dobar proračun , da li si spreman da već na jesen sadiš ili se još uvek premišljaš?

E, to se ne premisljam. Sadnice su narucene i najesen sadim

Smiljane sadilo nas je negdje oko 30-ak ljudi, dva svrdla su bušila i sadili smo negdje oko 10-11 dana. A sadnica na čisti hektar ide 660 komada, a 40 je hektara pa ti sad računaj.

Dakle, 7-8 ljudi, 10 Ha 10 dana odnosno 7-8 ljudi 5 Ha 5 dana, a ja imam 360 sadnica po Ha ispadne da bi 4-5 ljudi to trebalo moci posaditi za pet dana uz podrsku traktora, a ja bih trebao imati vise ljudi. Ispadne da je to tu negdje, dan-dva vise manje. Naravno da se ne moze sve matematicki iskazati, ali bitno mi je da kad planiram da planiram koliko-toliko u realnim okvirima. Ima hrpa faktora koji mogu ubrzati ili (vjerojatnije) usporiti rad. Hvala na informacijama.

Samo kad budeš sadio vodi računa da ti di redovi budu ravni, kao i razmak sadnica u redu. Nama je prvo mjernik formirao table, označavao kuteve pa smo onda mi izvlačili redove, pa označavali rupe sa šibljem dužine 15-20 cm unutar redova i kad se izbušilo onda smo sadili prvi i zadnji red u tabli tako da onda samo prenosiš poprečni pravaca sa tih krajnjih redova pomoću špage. Nakon takve sadnje sve bi trebalo biti u pravcu. Jednom sadiš pa onda gledaj da to dobro odradiš.

Da, da. Moj je plan redove ispartati spagom, a unutar redova mjeriti sa, kako li se ono zove "velikim slovom A". Inace to kod nas koriste kombajneri kad nam iz usluge vrse zito (odnosno koristili su pred dvadesetak godina, a kako danas rade nemam pojma). Moji komadi su ipak nesto sitno manji od 40 Ha Racunaj, sveukupno nesto manje od 5Ha, a na cetiri komada

[Bećarina pusta]

Čuj za točan razmak u redu bi ti preporučio da koristiš tanku plastificiranu sajlu na koju postaviš oznake na svakih pet m (ili već na koji razmak točno sadiš) sa izolir trakom i tako kad razvučeš sajlu po redu imaš točne oznake gdje trebaš kopat rupu. Kad označiš rupe onda sajlu pomakneš u stranu pa kad iskopaš sve rupe u redu sajlu vratiš nazad, zategneš ju da bude u pravcu i točno na oznaku stavljaš sadnicu. Ima još jedan precizniji način za sadnju (tako smo mi sadili) tj. samo proširenje ovog načina, no ako ti je i ovo dobro onda OK.

[Smiljan]

Super prijedlog. Veliko hvala . Ti Becarino si kod mene vec, barem, sanduk pive zaradio ma ne sanduk hektolitar koliko si mi korisnih savjeta dao.

Ta plastificirana sajla, za sto se inace koristi? Jeli ih ima za nabaviti duljine 100 ili 200m za normalnu cijenu?

E sad, nebih ja bio ja da ne pitam i o tom jos preciznijem nacinu na svaku sadnicu stavis GPS?

Nego, dali maloj sadnici smeta ako se oznake rade sa sakom vapna? To mi je jedan prakticar sugerirao ...

[Bećarina pusta]

Super prijedlog. Veliko hvala . Ti Becarino si kod mene vec, barem, sanduk pive zaradio ma ne sanduk hektolitar koliko si mi korisnih savjeta dao.

Ta plastificirana sajla, za sto se inace koristi? Jeli ih ima za nabaviti duljine 100 ili 200m za normalnu cijenu?

E sad, nebih ja bio ja da ne pitam i o tom jos preciznijem nacinu na svaku sadnicu stavis GPS?

Nego, dali maloj sadnici smeta ako se oznake rade sa sakom vapna? To mi je jedan prakticar sugerirao ...

Sajla se koristi za svašta, a naćeš ju u tim trgovinama tipa uradi sam, željezarima... Dužina ima preko 200-300m i nije skupa zaista. Vapno nesmet, al ako ti padne kiša ispere ga.

Pokušat ću ti objasnit precizniji način.

Sa tom sajlom i oznakama označiš početak i kraj svakog reda (zabiješ kolčić) tako da bude sve točno(kreneš iz kuteva table tj. od krajnjih redova). Zatim za svaki red povučeš tu sajlu i označiš sadnice (pazi na pravac). Kad iskopaš rupe onda posadiš prvi i zadnji red na parceli. Sadiš na način da iznad iskopanih rupa razvučeš tu sajlu i točno na oznaku posadiš sadnice (pazi da sajla bude u pravcu i da sadnice budu uvijek na istoj strani sajle). Nakon toga uzmeš običnu špagu (dobra ti je ona za baliranje malih bala sjena, slame...) i izvučeš svaki red od početka do kraja (od kolčića do kolčića) i dobro upucaš pravac, zategneš i zavežeš. Dakle svaki red mora imati tu špagu, a ako su ti redovi recimo duži onda u svakom redu staviš špagu od 50 m i onda ju samo prenosiš kako sadnja po dužini odmiče (tako smo mi radili). Poslije toga uzmeš dva ašova ili ti štihače, kako vi kažete, te ih zabiješ na vanjske strane vanjskih redova u pravcu prve sadnice tako da kad gledaš popreko na red da stoje u pravcu prvih sadnica prvog i zadnjeg reda. Onda uzmeš špagu i povežeš ta dva ašova i tada dobiješ iznad prve rupe svih redova križ od špage koja je u pravcu reda i te poprečne špage koja povezuje ašove(nadam se da kužiš ). Kad staneš ispred reda i gledaš u pravcu reda onda u taj križ špaga (mjesto sjecišta uzdužne i poprečne špage) koji je točno iznad sredine rupe (a nekad ti neći biti točno u centimetar no to te netreba brinit) sadiš sadnicu i to u kut bliže tebi, lijevo (može i desno, nebitno je). Zašto bliže tebi (dakle iza poprečne špage), zato što poprečnu špagu nakon svake posađene sadnice prenosiš naprijed pa da nemoraš tu špagu dizati preko sadnice. Znači kad se sadnica posadi onda dva radnika vade ašove (koji su na krajnjim redovima) i prenose ih, skupa sa poprečnom špagom koja je zavezana za njih, do iduće sadnice u krajnjim redovima i sadi se isto u kut bliže tebi lijevi ili desni u odnosu na uzdužnu špagu koja je u pravcu reda (kako izabereš, lijevo ili desno, tako stalno sadi). Ustvari imaš svaku sadnicu posađenu točno na njeno mjesto (pod kutem) tako da kad nakon sadnje pogledaš ravno, lijevo, desno u dijagonalu, sadnice moraju biti sve u pravcu, dakle bez odstupanja i grbavih redova. Za to ti je jako bitno da dobro izmjeriš parcelu i da dobro označiš redove i rupe da se sve fino slaže jer ako fulaš jedan cm recimo taj ti centimetar na npr. 50 sadnica u redu pomiče 50 cm zadnju sadnicu jer ti se na svakoj kupi po 1 cm.

Nadam se da si me skužio, ako ti šta nije jasno pitaj opet.

[Smiljan]

Aha nakon dva citanja mogu ovako prepricati. Sajlom se oznace svi redovi i razvuce spaga za svaki red. Prvi i zadnji red se sade uz sajlu, a svi ostali u kriz koji cini trajno postavljena spaga za red i poprecna spaga koja se prenosi, i to iza spage koja se prenosi i uniformno (lijevo ili desno) od spage koja cini red. Po tome se ne sade redovi (osim prvog i zadnjeg) nego kako se prenosi poprecna spaga sade se svi redovi odjednom. Jesam to dobro shvatio?

Koliko visoko od zemlje bi bilo najbolje da se razvlaci spaga? Maksimalno koliko je sadnica visoka ili je dovoljna visina asova?

[Bećarina pusta]

Aha nakon dva citanja mogu ovako prepricati. Sajlom se oznace svi redovi i razvuce spaga za svaki red. Prvi i zadnji red se sade uz sajlu, a svi ostali u kriz koji cini trajno postavljena spaga za red i poprecna spaga koja se prenosi, i to iza spage koja se prenosi i uniformno (lijevo ili desno) od spage koja cini red. Po tome se ne sade redovi (osim prvog i zadnjeg) nego kako se prenosi poprecna spaga sade se svi redovi odjednom. Jesam to dobro shvatio?

Koliko visoko od zemlje bi bilo najbolje da se razvlaci spaga? Maksimalno koliko je sadnica visoka ili je dovoljna visina asova?

Dobro si to skužio. A špaga se razvlači po zemlji tj. zavežeš špagu za dno držala tamo di počinje metalni dio i kad ga zabiješ u zemlju špaga taman dođe na tlo i kad ju zategneš onda možeš fino uštimati ju u pravac jer u suprotnom kad bi bila u zraku onda se ljulja i vjetar ju lako zanosi ako malo jače puše. Isto tako i špaga po redovima se razvlači po tlu.

[Smiljan]

Da, sapga se razvlaci po tlu kad su vec rupe iskopane svrdlom. Zar ne smeta spaga na tlu kad se zakopavaju sadnice? Ako se ide kopati lopatom onda bi spaga ipak trebala biti podignuta?

[Bećarina pusta]

Da, sapga se razvlaci po tlu kad su vec rupe iskopane svrdlom. Zar ne smeta spaga na tlu kad se zakopavaju sadnice? Ako se ide kopati lopatom onda bi spaga ipak trebala biti podignuta?

Ma nesmeta špaga na tlu dok se sadnice zatrpavaju jer ako ju mali pomakneš ona je zategnuta između dva kolčića i lako ju vratiš u pravac. I zaboravio sam ti reći, sade uvijek dvoje ljudi po rupi, dok jedan drži sadnicu u samom kutu špaga drugi zatrpava rupu i ako taj koji ztarpava mrdne špagu onaj koji drži sadnicu drži ju na mjestu kojem treba bit (jer je predhodno tu sadnicu stavio u kut i više ju nemrda dok god se sadnica nenagrne i nenagazi) pa nema veze što je naknadno špaga pomaknuta.

Ako kopaš lopatom predhodno si štapićima od šiblja ili krečom obilježio rupe na točne oznake po sajli i tu nema špage dok kopaš već nakon kopanja razvučeš špagu i krećeš u sadnju.

[Smiljan]

E to vec ide prvo rupe, pa onda spaga