Sadnja u brazdu

[Smiljan]

Kako ide tehnika sadnje (konkretno lijeske) u brazdu.
Jedan kolega mi rece da je on sadio tako da na pripreljeno zemljiste (poorano, potanjurano) jednobraznim plugom izvuce brazdu, u nju dva covjeka idu i na oznacenim mjestima sade (jedan drzi sadnicu, drugi zatrpava). Poslije se ostaci brazdi drljacom sa ukosenim radnim tijelima zatrpaju.

Nekako mi nije jasna ova operacija zatrpavnaja drljacom ... tu bi ratari mogli puno reci . Ajmo reci da govorimo o nosenoj sa 20 tanjura.
Kako se to ukose tanjuri da zatrpaju brazdu? Koliko je meni poznato prvi red tanjura izbacuje van, a drugi unutra. Po tome bi prvi red trebalo maksimalno ukosti, a drugi ravno (i/ili nekako sa toplinkom namjestiti da samo prvi red tanjura ide po zemlji). Sto mislite?
Koliko brzo bi se moralo ici? Kolika je to tlaka za traktor? (u prvom redu mislim ima li uopce smisla razmisljati o takvom necem sa nerazradjenim IMT539)

Jeli netko sadio vocke na takav nacin. Kako funkcionira stroj za sadnju? Jeli se to kvalitetno napravi? Dali se mora ici iza stroja i gaziti oko sadnice jer je jako bitno da je oko sadnice dobro ugazena? jeli netko sadio vocke strojem?

Puno pitanja, ali ajmo redom. Iznesite misljenje/iskustvo (vec sam si poslozio plan da cu saditi pod lopatu, ali me ovaj kolega malo pokolebao rekavsi da je 4 Ha zasadio sa dva covjeka za jedan dan, plus dan prije izoravanje brazde i oznacavanje i treci dan zatrpavanje brazde)

[matija]

Nekako mi nije jasna ova operacija zatrpavnaja drljacom ... tu bi ratari mogli puno reci . Ajmo reci da govorimo o nosenoj sa 20 tanjura.

ti govoriš o tanjurači,a ne o drljači.

[Smiljan]

Da tocno. Tipfeler. Dakle govorimo o tanjuraci, naravno

[pingo]

Ja sam kao osnovnoškolac sadio hrastove pod brazdu . Sjedneš na plug , traktorista prvo odore jednu brazdu i pri povratku samo ubadaš sadnice između zadnje brazde iz prošlog prohoda i ove koju sada oreš pa ih poklapa . Eno sada je to šuma stani i gledaj

[Smiljan]

To su dvije brazde ako sam dobro shvatio? Prvim prolazom napravi jednu brazdu, vi stavite sadnicu i on u povratku to sto je izbacio prvim prolazom vrati nazad?
Jeli se takvim sistemom moze dobro ugaziti oko stabljike ili je to "mission imposible"?

Zasto: zato jer je kazu vrlo kriticno ako se dobro ne ugazi jer se onda zimi zavuce voda oko korijena koja se smrzne pa biljka ne moze do vode kroz led i zato se sasusi.

Jeli zemlja bila pripremljena prije te vase akcije?

[Bećarina pusta]

To su dvije brazde ako sam dobro shvatio? Prvim prolazom napravi jednu brazdu, vi stavite sadnicu i on u povratku to sto je izbacio prvim prolazom vrati nazad?
Jeli se takvim sistemom moze dobro ugaziti oko stabljike ili je to "mission imposible"?

Zasto: zato jer je kazu vrlo kriticno ako se dobro ne ugazi jer se onda zimi zavuce voda oko korijena koja se smrzne pa biljka ne moze do vode kroz led i zato se sasusi.
Jeli zemlja bila pripremljena prije te vase akcije?

To je jedan od jačih razloga zašto nesaditi u brazdu, još se zna dogodit da na nagibu voda odnese zemlju iz brazde i oko sadnice (oko korijena) pa se sadnica zna osušiti. Problem je i izvući pravac sa jednom brazdom, problem je i tu zemlju kasnije vratiti nazad. No pored svih tih problema ljudi (neki) i dalje sade u brazdu. J sam sve svoje sadnice sadio u rupu kopanu traktorskim svrdlom.

[pingo]

Ma kakvi pripremljena . Zakorovljena livada . Svi koji su vidjeli tu šumu su rekli da se valjda svaki hrastić primio . Zanimljivo je kako sa malo sreće i ništa pameti čovjek može posaditi jutro šume za par sati

[Bećarina pusta]

Ma kakvi pripremljena . Zakorovljena livada . Svi koji su vidjeli tu šumu su rekli da se valjda svaki hrastić primio . Zanimljivo je kako sa malo sreće i ništa pameti čovjek može posaditi jutro šume za par sati

Kulaš je komad svoje loše zemlje odlučio zasijati hrastom. Razbaco je žir (mislim da je rasipačem) uzeo tešku tanjuraču (Taru) i dobro istanjiro i kaže da je žir niko.

[pingo]

Ma kakvi pripremljena . Zakorovljena livada . Svi koji su vidjeli tu šumu su rekli da se valjda svaki hrastić primio . Zanimljivo je kako sa malo sreće i ništa pameti čovjek može posaditi jutro šume za par sati

Kulaš je komad svoje loše zemlje odlučio zasijati hrastom. Razbaco je žir (mislim da je rasipačem) uzeo tešku tanjuraču (Taru) i dobro istanjiro i kaže da je žir niko.

Ali moje ti je skoro pod špagu posađeno !!!
Koliko je otac uspio ravno vući brazde toliko su ravno redovi sada . Ma izgleda super .

[Smiljan]

To su dvije brazde ako sam dobro shvatio? Prvim prolazom napravi jednu brazdu, vi stavite sadnicu i on u povratku to sto je izbacio prvim prolazom vrati nazad?
Jeli se takvim sistemom moze dobro ugaziti oko stabljike ili je to "mission imposible"?

Zasto: zato jer je kazu vrlo kriticno ako se dobro ne ugazi jer se onda zimi zavuce voda oko korijena koja se smrzne pa biljka ne moze do vode kroz led i zato se sasusi.
Jeli zemlja bila pripremljena prije te vase akcije?

To je jedan od jačih razloga zašto nesaditi u brazdu, još se zna dogodit da na nagibu voda odnese zemlju iz brazde i oko sadnice (oko korijena) pa se sadnica zna osušiti. Problem je i izvući pravac sa jednom brazdom, problem je i tu zemlju kasnije vratiti nazad. No pored svih tih problema ljudi (neki) i dalje sade u brazdu. Ja sam sve svoje sadnice sadio u rupu kopanu traktorskim svrdlom.

A ovaj sistem zatrpavnja tanjuracom? Jeli se 20 diskovna tanjuraca moze podesiti da baca plugom izbacenu zemljju nazad? To se mora izuzetno brzo voziti po njivi? Sto mislite? Dali se takva tanjuraca moze toplinkom toliko ukositi da samo jedan red diskova ide po zemlji, a drugi (koji baca unutra) je u zraku? (nisam nikad u zivotu radio tanjuracom pa, eto, pitam. Dapace, svega sam nekoliko puta vidio druge da to rade )

[paor]

za pravi odgovor bi trebalo dobro poznavati svojstva (prvenstveno mehanička) tvojeg tla....recimo, kod sebe se to ne bih usudio napraviti jer sam gotovo siguran da se tako ne bi ostvario dovoljan kontakt korijena i tla...treba biti znalac i potrefiti fazu tla kad je to možda izvedivo s optimalnim sadnim rokovima

[paor]

Ma kakvi pripremljena . Zakorovljena livada . Svi koji su vidjeli tu šumu su rekli da se valjda svaki hrastić primio . Zanimljivo je kako sa malo sreće i ništa pameti čovjek može posaditi jutro šume za par sati

vjerujem da to sad dobro izgleda, ali probaj nekad proći kroz tu šumu i procijeniti postotak primljenih sadnica i vjerovatno će to biti debelo ispod 100%, a to je u intezivnom voćarstvu (Smiljan) neprihvatljivo

[Pavinjak]

Ja sam više za lopatu ili vitlo, ne vitlo nego svrdlo.

[Smiljan]

Dakle moze se zakljuciti da je sadnja u brazdu ili nuzno zlo ili kad stvarno nije bitno koliko ce se sadnica primiti.

[superbakabak]

Mislim da je jako bitno kakvu lesku bi sadio. žbunastu ili stablašicu? Da li bi brao ručno ili mašinski? Kakav traktor i opremu imaš za održavanje(mislim zbog širine reda)?
Što se tiče sadnje, mislim da je ručna sadnja (ašovom) mnogo bolja jer dok kopaš rupu malo rastreseš zemlju i kad zatrpavaš ona se finije slegne oko korena a i ostane rastresita. Ako bišiš rupe traktorom zidovi rupe su pomalo nabijeni i korenu bi bilo malo teže da se probija kroz takvu zemlju. Naravno, kao što je i "paor" rekao, to sve zavisi od tla.

Još jedan pogled na izbor: ručna sadnja zahteva više radne snage(samim tim skuplja) i sporija, dok traktorska manje radne snage(jeftinija) i brža.