Heljda

[paor]

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije. Uzgaja se zbog zrna koje je dobro probavljivo te služi i kao dijetalna hrana. Zbog sličnosti u kemijskom sastavu zrna kao i načina korištenja svrstavamo je u žitarice iako prema botaničkoj pripadnosti spada u porodicu Polygonaceae. Kod nas se koriste sinonimi za heljdu; hajda, hajdina, ajda, eljda, jelda. Slama heljde se izjednačava po hranivoj vrijednosti sa slamom jarih žitarica, ali se stoci ne smije davati u većim količinama jer sadrži alkaloid fagopyrin. Heljda je također i dobra pčelinja paša jer dugo cvate i ima cvijet na koji pčele lako sjedaju, ali samo u jutarnjim satima. Pri povoljnim uvjetima može se dobiti 80-100 kg meda sa 1 ha. Zbog vrlo kratke vegetacije heljda se može uzgajati i kao naknadni ili postrni usjev.Kod nas je najviše udomaćena u Međimurju i Hrvatskom Zagorju gdje se najčešće sije nakon skidanja ječma ( zbog plodoreda i boljeg iskorištavanja tla). Heljda kroz vrlo kratku vegetaciju stvara veliku nadzemnu masu pa može poslužiti i za zelenu gnojidbu, ali i kao čistač tla. Stabljika je razgranata,visine oko 150 cm sazrijevanjem dobiva crvenkastu boju. Listovi su srcoliki a zrno je trokutastog oblika. Oljušteno zrno sadrži oko 80 % škroba, 10 – 15 % bjelančevina, 1 – 2 % sirovih vlakana, 2 – 3 % masti i 1 – 2% mineralnih tvari; željezo, fosfor i jod te povećan sadržaj B1 i B2 vitamina. Zrno se nakon ljuštenja može izravno koristiti za juhu, hajdinu kašu, a nakon mljevenja kao brašno za gibanicu, žgance, pogačice, torte i dr. Obzirom da ne sadrži ljepak gluten (kao prave žitarice) koristi se kod problema sa Celijakijom. Od 100 kg zrna heljde može se dobiti 60 – 75 kg tamnog brašna. Zeleni listovi i cvijet heljde mogu se koristiti kao izvor rutina, glikozida koji se upotrebljava u medicini kao ljekovito sredstvo za bolesti kao što su hipertenzija (povišen tlak), reumatizam i dijabetes, dok čaj od heljde pomaže kod oporavka od zračenja i kemoterapije.

Zbog relativno niskih prinosa ( oko 2 t/ha) proizvodnja heljde kao glavne kulture (može se sijati od 01.05.) je manje isplativa, pa se kod nas gotovo isključivo uzgaja kao postrni usjev nakon skidanja ječma ili ozimog krmnog bilja. S obzirom da prema tlu nema velike zahtjeve , tj. može se uzgajati i na blago kiselom tlu ( do ph 5,5), ali zahtijeva humidniji klimat ( sa više oborina) jer je dosta osjetljiva na sušu i visoke temperature, naročito tijekom cvatnje i nalijevanja zrna. Osnovna obrada tla se obavlja na dubinu 20 – 25 cm oranjem u jesen ili proljeće ovisno o predkulturi. Ukoliko je tlo izrazito siromašno hranivima i nije gnojeno, tada se može prije obrade pognojiti sa oko 50-60 kgN/ha, 50-60 kgP2O5/ha, 60-70 kgK2O/ha. Heljda je osjetljiva na polijeganje pa je potreban oprez kod prihranjivanja dušikom. Sjetva se obavlja kada se tlo zagrije na oko 15ºC. Kod nas se najčešće sije domaća sorta Bednja ili tzv. „siva heljda“ iz Slovenije. Sjetva može započeti od 01.05 do 15.05 kada više nema opasnosti od mraza. U ranijem sjetvenom roku je potrebno oko 80 kg sjemena po ha dok je u postrnoj sjetvi potrebno 80 – 100 kg sjemena po ha. Heljda je vrlo kompetitivna biljka sa korovima zbog brzog nicanja i jakog početnog porasta, pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove. Upravo zbog toga je dobro posijati heljdu kao krušaricu i funkcionalnu hranu, a prema potrebi i za zelenu gnojidbu, nago ostaviti neobrađeno tlo i na taj način dati mogućnost korovima za nekontrolirano širenje.
hzpss.hr

[branko]

ja se sjecam da smo je nekad sijali , i nju i proso , pa se doma susila na ponjavama. samo je kod mene zovu hajdina, odnosno oljustena hajdinska kasa. ona je kod nas tradicionalno jelo (kao i prosena kasa) i to samostalno jelo propirjana ili kao prilog pecenju i kuhanom bunceku ili na juhi, mislim da sam prije desetak godina vidio zadnju parcelu zasijanu hajdinom, naime jako ju je lijepo vidjeti kad je u cvatu , jer ima sitne bijele cvijetove. i jos jedan podatak o njoj ona je prirodni prociscivac krvi od viska masti i lijecnici je preporucuju osobama koje ima problema s masnocom u krvi.skoro sam zaboravio gdje se isto dosta koristi a to je za spremanje krvavica samo hajdina ili pomijesana s rizom ovisi kako tko voli.

[agrotraders]

Znate li kakva se cena može dobiti za heljdu?
Okvirno.

[branko]

u trgovini je kod mene 6 do 7 kn znaci da je proizvodjacka cijena barem pola od toga ako ne i manje, ali kod mene je vjerojatno vise nitko ne sije jer ima male prinose tj. do 2 tone u idealnim uvjetima, pa je neisplativa kao glavni usjev a kako zahtijeva dosta vlage zbog promjene klime bi vjerojatno bili losi rezultati u postrnoj sjetvi tj. poslije jecma. zato mi u trgovinama imamo uvoznu made in ukraina s povecanim postotkom izotopa urana.

[profnekbiol1]

jel ima tko sjeme heljde.....sad trazim na jesen da bi m,ogao u kasno proljeće sijati

[nlt]

http://www.pregled.com/zdravlje.php?id_nastavak=842&tmpl=zdravlje_tmpl&tekuca_strana=6

[nlt]

Ponekad kupim organsku i kosta $5/kg sto je oko 25 kuna/kg.

[profnekbiol1]

Hvala, gdje se u trgovinikupi, jel nije oljuštena. Naime meni treba za sjeme....

[profnekbiol1]

Ako shvatih, ako kupim heljdu u trgovinu, to bi bilo kao ječmena kaša, na kojem je s ječma eliminirana ovojnica i ostala je kaša.....
Gdjke bih mogao kupiti tu organsku, jel može biti tsa sjeme?

[nlt]

Ova je sitno mljevena za tu cijenu i koristi se za dodatak pecivima i za kruh.
Sorry.

[tine]

Hvala, gdje se u trgovinikupi, jel nije oljuštena. Naime meni treba za sjeme....

Probaj u Sloveniji u zadrugi.

[milemali]

Jel ima neko ko zna kako se sije? Ili sadi? I kako se vrši, jel potrebna kakva preinaka kombajna?

[jd4755]

Mi smo ju obično sijali postrno po ječmu a može se sijati i kao glavna kultura u svibnju.Sije se žitnom sijačicom ,rasipačem a može i rukom ,bitno je raspodijeliti potrebnu količinu sjemena i zatim je podrljati.Kombajnira se običnim žitnim kombajnom uz smanjenje broja okretaja bubnja,pravilnim izborom sita i jačine vjetra.

[O.P.G.KOVAČ]

Sused prije par dana skinuo Heljdu ,prolazim pored njive i nabacim heljdinu slamu ,onako čisto da probam hoćeli krave jesti ,onako dok je sviježe ovršena.I gle čuda! krave je jedu .Sad se pitam ,dali bi heljdina slama mogla u proces siliranja ? odmah poslije vršidbe .

[tine]

Nemoj.
Heljdina slama uzrokuje fotosenzibilnost, pojačanu osjetlivost na svijetlost.
Blago može dobit opekotine od sunca. Ili nešto slično, malo sam i zaboravio.
Ne pitaj me za detajle, ne da mi se tražit po zapiscima od pre 30 godina (nisam ni siguran, da ih još imam), a znam, da je u vezi s heljdinom slamom.