stroj za izradu drenaže

[andro]

neznam dal ova tema gdje postoji ako ima priključite i ovo

dakle stroj za izradu drenažnih kanala da se mogu položiti cjevi unutra
kakvih sve ima mene bi zanimao nekakav koji bi se kopčo na traktor ili
bi se dao u izradu istog jel ima kakva firma gdje bi se kupio onaj lančani prijenos i lopatice koje kopaju
nebi to bilo ništa profesionalno nego amaterski za svoju uporabu

prijedlozi kritike ideje...

[Fidelito]

nije nikakva posebna pamet, osim dvije 'sitnice': prvo stroj bi sa drenskom cijevi morao polagati i batudu, to jest filtracioni materijal, i onaj drugi problem je taj da stroj treba imati super preciznu regulaciju dubine polaganja. Cijev mora imati određeni pad, ne preveliki ili premali, cijev mora biti postavljena skoro vodoravno (ako cijev ide gore-dole, voda će se zadržavati u nižim dijelovima). Uglavnom, to su specijalizirani strojevi, ako želiš malo raditi onda iskopaj rov rovokopačem, položi batudu na dno i cijev, pa batudu gore i zatrpaj zemljom. Ako želiš ozbiljno raditi proguglaj izraz drenmaster....

[IVAN DF180.7]

[Fidelito]

ako je vučeni kao ovaj gore, traktor bi trebao imati puzajuće brzine... Ali ovaj gore je posebno zanimljiv - ima pasivno radno tijelo pa je interesntno kako uspjeva zadržati precizno radnu dubinu (radi vibracija u radu)... Svakako zanimljivo rješenje za manje pothvate drenaže.

[andro]

evo ovakvo je meni nešta na pameti!
jednostavno lako izradivo i mislim da bi funkcioniralo

ps slike su sa poljoinfo foruma nadam se da se neće netko naljutit!

[Fidelito]

Traktor ima relativno malu masu i biti će teško precizno održavati dubinu. Osim toga (sada sam to 'pokopčao', gledajući ove slike) uvijek sam se pitao zašto su velika većina (zapravo svi koje sam dosad vidio) drenmasteri gusjeničari, pa čak i oni mali... Jer traktorske gume u radu imaju dosta veliki hod gore-dole, to ovisi o opterećenju, tvrdoći podloge itd. jer je površina nalijeganja relativno mala. Gusjenica je sa druge strane skoro kruta, ima veliku pvršinu i stabilnija je u radu, a to je za takvu preciznost regulacije dubine veoma važno. Ako nemaš stabilonu platformu, nema smisla nivelacija pomoću lasera (ako se još uvijek tako radi). Osim toga polaganje drenaže bi moralo ići dublje od najdublje obrade, a to je obični podrivanje (koje bi trebalo biti redovita mjera na teškopropusnim tlima) na 60-70 cm + 30 cm rezerve i filtracionog materijala i evo nas na minimalnoj dubini drenaže od 1 Metar. Drenaža je skupi zahvat i ne ispalti se to raditi ofrlje. Baš da želim to raditi i da ima posla rabljeni manji drenmaster je bolja opcija. A ovi strojevi gore bi bili dobri za polaganje raznih kablova i cijevi.
I još jednom da napomenem (što mnogi zaboravljaju) da ako nemaš kuda odvesti vodu sa parcele, ako je kanal u koji odvodiš vodu pun vode (ili obrastao) - drenaža ne radi ili slabo radi. Ako se parcele nalaze u blizini rijeke koja ima nasip - treba predvidjeti neke pumpe (koje će raditi) i koje bi prepumpavale vodu (dizale ju) iz kanala u rijeku kada ona ima visoki vodostaj (čest slučaj kada pada puno kiše) Ovisan si o održavanju kanalske mreže, a to je rak-rana kod nas. Zatim razmak cijevi ovisi o propusnosti tla za vodu, ako su nepropusnija tla cijevi idu na manji međusobni razmak i obratno. Također razmak ovisi i o dubini na koju se polažu cijevi. Zato se prvo radi projekt drenaže, a onda se po tom projektu izvode radovi. I one drenaže koje su izvedene rade slabo ili ne rade jer se ne čiste cijevi ili nije ugrađen filtracioni materijal (batuda, pijesak) pa dolazi do zamuljivanja cijevi. A filtracija nije ugrađena, jer ona bitno poskupljuje izvedbu same drenaže.

[DZ]

Zaboravi na to, barem za amaterske svrhe. Ako ti već leži voda, poigraj se malo dubljim podrivačem, a ako ima koja depresija u kojoj leži voda, obično ti je jeftinije tu staviti mali upojni bunar -probušiš glinu do propusnih slojeva (šljunak ili pijesak), zacijeviš perforiranim cijevima i zapuniš batudom/ krupnim šljunkom. Usput pitaš nekog u općini ili sl. da tvoja parcela možda nije u nekoj vodozaštitnoj zoni nekog vodocrpilišta - onda niš od upojnih bunara.

[Kosjerac]

Evo slike jedne mašine za kopanje kanala, traktor je od bivšeg kolege i na prednje točkove ove rakovice je napravio kočenje, širina kopanja je negde oko 20-tak cm a dubina je 1,20m ali nemože da izbaci svu zemlju tako da je čista dubina oko 1m. Ako još nekog intresuje nek pita stojim na raspolaganju.

[andro]

zaboravio sam već na ovu temu!

kupili smo mali stroj za kopanje drenaže kopa oko 13-150 cm ima dva cilindra disel motor na gusjenice naprijed ima dasku koja može ljevo desno gore dolje stroj pali ali ga treba malo dotjerat uglavnom pun pogodak za malo para

poslikat ču ga dok stignem!

[Fidelito]

Pazi samo da to nije stroj koji polaže kablove i cijevi. Zapravo radi se o istom uređaju, ali ovaj za polaganje cijevi ili kablova ne mora imati preciznu regulaciju dubine rada. I nema mogućnosti polaganja batude.

[andro]

vjerovatno je taj fidel ima regulaciju kao kipa na traktoru dakle nula
nema nikakvih dodataka samo ta testera
mislimo teren prvo iznivelirat pa na tu testeru ugradit neki mjerni štap i to cjelo vrijeme pratit nivelirom pa ručno položit cjevi a na to batudu probat čemo pa čemo vidit!

[Fidelito]

Cijev mora imati veoma malen pad, skoro ravno. Ne sijećam se više (sa predavanja na faksu) koliko je to bilo (1% ili možda 0.5% ?) ali znam da je rečeno da ne smije biti preveliki pad jer bi se cijevi mogle zamuljiti (voda 'prebrzo' ode, a ostane mulj koji se osuši i zaštopa cijev), a i uz veliki pad na nekoj dužini cijevi na kraju bi cijev morala biti jako duboko (velika visinska razlika). S obzirom da je drenažna cijev izbušena - nemoj se nadati da će kroz cijev curiti voda zakonom spojenih posuda ako bude išla u tlu gore-dole. Batuda će pomoći da sustav bolje radi. Bitan je i razmak između dviju paralelnih cijevi - to ovisi o dubini na koju se cijevi polažu i o propusnosti (filtraciji) tla za vodu. I najvažnije je da imaš kuda odvesti vodu - u neki kanal koji neće biti pun vode (preko izlaza drenažne cijevi iz tvog polja) kada bude trebao primiti višak vode.

[matija]

Cijev mora imati veoma malen pad, skoro ravno. Ne sijećam se više (sa predavanja na faksu) koliko je to bilo (1% ili možda 0.5% ?) ali znam da je rečeno da ne smije biti preveliki pad jer bi se cijevi mogle zamuljiti (voda 'prebrzo' ode, a ostane mulj koji se osuši i zaštopa cijev), a i uz veliki pad na nekoj dužini cijevi na kraju bi cijev morala biti jako duboko (velika visinska razlika). S obzirom da je drenažna cijev izbušena - nemoj se nadati da će kroz cijev curiti voda zakonom spojenih posuda ako bude išla u tlu gore-dole. Batuda će pomoći da sustav bolje radi. Bitan je i razmak između dviju paralelnih cijevi - to ovisi o dubini na koju se cijevi polažu i o propusnosti (filtraciji) tla za vodu. I najvažnije je da imaš kuda odvesti vodu - u neki kanal koji neće biti pun vode (preko izlaza drenažne cijevi iz tvog polja) kada bude trebao primiti višak vode.

manji za jednu decimalu

[DZ]

Može 0.5% za drenaže, a može čak i manje, ali to je već ozbiljni problem preciznosti. Manje od 50 cm visinske razlike na 100 m dužine nije problem odmjeriti nivelirom, ali uz ovu tehnologiju, da se teren poravna, pa opičiš kanal konstantne dubine - teško da će poravnati teren tak precizno, pa dno kanala ide gore-dole. Također, teško je s mašinom za kanale iskopati kanal i ostaviti ga za naknadnu ugradnju cijevi, bez da se nešto od iskopane gline ne uruši. Tu opet stradava preciznost, jer cijev ide gore-dolje, preko hrpica. Utješno je to, da čak ako i drenaža ide malo gore dole, ta voda koja će tu ležati, ležati će na dubini od 1m, a ne na površini i voda će s vremenom ipak odlaziti.

[DZ]

Zamuljivanje kod drenaža je pak priča za sebe. Zasipavanje drenaže batudom ili šljunkom stvarno povećava učinkovitost odvodnje i drenaže se ne rade bez toga zasipa (samo zatrpati istom glinom nije preporučljivo), ali...ta batuda uvijek ostaje u direktnom kontaktu sa okolnom glinom, a s obzirom na veliku razliku u promjeru zrna zasipa ( >5 mm pa do >60 mm) i gline ( <0,002 mm), ovisno o količini vode, prilikom procjeđivanja iz gline u zasip voda nosi sitne čestice gline sa sobom. To se inače zove unutrašnja erozija. Te čestice gline obično završe na rupicama drenažne cijevi, ili se lagano talože u cijevi. S vremenom se tog zla zna nakupiti toliko, da je cijev potpuno začepljena. Inače, ako netko vidi da iz drenažne cijevi izlazi mutna voda, to je jasan znak da ona iznosi čestice gline sa sobom. Građevinari to na manjim drenažama rješavaju tako da oko zasipa postavljaju geotekstil ili neki slični filterski materijal, koji čestice gline zaustavi na kontaktu gline i zasipa, ali to bi na većim površinama ipak bilo preskupo, zato je skoro svaka drenaža u poljoprivredi ograničenog vijeka trajanja. Neka se zamulji za koju godinu, a neke potraju i par desetljeća...