Re: Bazga

[Gost]

Oni beru samo plodove odnosno one crne bobice,puno isplativije nego cvijet.Mehanizacija traktor,malčer,možda tanjurača i ako ideš u konvencionalnu neki atomizer.Sadnice uzgajaje oni u svojoj zadruzi.Kao što sam več negdje napisao oni bi surađivali sa nama ali ništa ispod 10ha površina tako je barem rekao domačin. Mislim da oni imaje i svoju web stranicu ali morat ču provjeriti.

[roko]

dali bi htjeli da potpišu ugovor sa nama otkupu??vidi koja je stranica pa se čujemo...

[roko]

kad je prvi urod, mislim dali se prve godine samo obrezuje ili već ima nekakav urod....o kakvoj se pripremi tla radi, osim đubrenja- dali duboko oranje i te šeme?! daj malo o štetnicima, bolestima....

[Gost]

Sortiment bazge

Gospodarski važne vrste S.australis, S.caerulea, S.canadensis, S.chinensis, S.ebulus, S.nigra, S.peruviana, S.racemosa , S.williamsii

vrste bazge proširene u Hrvatskoj Sambucus nigra -- crna bazga
-------- racemosa -- crvena bazga
-------- ebulus -- abdovina

S.nigra






S. ebulus



S. racemosa


Početak proizvodnje bazge u SAD dvadesetih godina prošlog stolječa
ozbiljna proizvodnja u Europi počinje polovicom so st.
Glavne zemlje su austrija,danska,Švicarska a u posljednje vrijeme Mađarska i Poljska

Uporaba bazge
ljekovita svojstva i hranu,ukrasna biljka,biljka bioindikator,sredstvo za zaštitu bilja u integralnoj i ekološkoj proizvodnji,zaštita od erozije,vjetrozaštitni pojasevi ( s lijeskom ), smanjuje koncentraciju amonijaka u zraku ( s bijelim glogom)
Ljekovita svojstva
djelatna tvar sambukol - pomaže kod viroza i jača imunološki sustav, moguča primjena u terapiji protiv AIDS-a i karcinoma, u narodnoj medicini: gripozna stanja,za pospješivanje znojenja,izlučivanje mokrače,iskašljavanje sluzi iz dišnih puteva.
Bazga kao hrana
plod S.canadensis krupniji i ukusniji za jelo od S.nigra,velika količina antocijana-uporaba kao bojilo ili dodatak hrani,velika količina kiselina, dosta aminokiselina 68% otpada na leucin,tirozin i fenilalanin
sadržaj vitamina u plodu crne bazge i jabuke

sljedi nastavak

[roko]

kad stiže drugi dio teksta....

[Gost]

Evo nastavka
sadržaj vitamina u plodi crne bazge i jabuke
Vitamin Bazga Jabuka
Provitamin A 0.20-0.51 0.25

Vitamin B1 0.065 0.08

Vitamin B3 1.48 0.15

Vitamin B5 0.18

Vitamin C 18 14

Otrovnost bazge- zeleni djelovi biljke sadrže toksine( sambunigrin , holokalin i prunasin )
sambunigrin je termolabilan
sjemenke S.racemosa otrovne
pelud i drugi djelovi sadrže alergene
Simptomi trovanja mučnina,povračanje,proljev,gušenje,teško disanje i bol u trbuhu.

Bazga kao bioindikator S.nigra za biološko pročišćavanje otpadnih voda
dekontaminacija tla od TNT-a
S.williamsiiapsorbira Hg
S.rubra bioindikator ozona

Vrste u uzgoju Sambucus nigra- crna bazga uzgoj raširen u EU
Sambucus canadensis- američka bazga uzgoj raširen u SAD

Ukrasna vrijednost
dekorativni cvatovi privlače ptice u gradske parkove,patuljaste sorte( Witches broom )
ostale vrste za ukras
S.lanciniata S.plumosa S.plumosa var.aurea i S.variegata

Bazga kao sredstvo za zaštiu bilja
S.racemosa protiv kupusnog bijelca i buhača živica
S.nigra i C.avellana privlači predatore protiv plamenjače krumpira,pepelnice na tikvicama
akaricidno djelovanje ( T.urticae)

S. nigra
pH 4,5 - 7,5
agresivan korov,tlo sa dosta dušika,podnosi i do -29 C,traži oko 144 dana sa temp.zraka<5 C Rano kreče sa vegetacijom ( 60 dana aktivnih temp.), ali zato kasno cvate pa izbjegava mraz
nastava sljedi

[roko]

zvona...što više pišeš to me više i više zanima...ja imam već u pripremi 15-ak hektara i čak mislim da je pH u tim granicama,,,,
ne paše mi za lavandu pa sam htio neku drugu kulturu i mislim da će to biti pun pogodak....
hvala na informacijama...još se čujemo...

[roko]

našao sam neku knjigu na netu o bazgi,,košta 50kn,,,naručit ću je pa da vidim što kažu učenjaci...

[roko]

bili je predavanje u Varaždinu, mislim da je mjesto Bednja ili tako nekako....nisam bio ali sam našao na internetu..biti će opet za mjesec dana,,,
by the way...hoće biti šta od njihove stranice,,,nadam se da te ne davim previše... zanima me....

[Picek]

ja sam složim sok od bazge...nema bojeg za piti po vrućinama...osim hladne pive,naravno ..........a nije loša računica....šta kažu za obradu tla, kiselo-lužnato...koliko mi se čini izgleda da nema baš "puno" posla sa bazgom....da budem iskren zanima me...

u subotu sam pio liker od bazge..
33-34% alkohola i bolje je od soka kojeg sam pio kao klinac..
radi ga jedan čovjek iz Bošnjaka..

[Smiljan]

Kakvo je stanje sa poticajima? Pod koju to "grupu" spada (vocarstvo?) ili ne spada nigdje?

[paor]

Članak 9.

U članku 13. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(1) Pravo na poticaj ostvaruje se za:
– ratarske i povrtlarske kulture (u daljnjem tekstu: ratarske kul¬ture):
– krušna žita, pivarski ječam i soja,
– ostala žita,
– uljarice,
– ostalo industrijsko bilje,
– krmno bilje,
– šećernu repu,
– duhan,
– povrće,
– ljekovito bilje,
– sjemenski usjev.
(2) Sadni materijal, višegodišnje i matične nasade i maslinovo ulje:
– sadni materijal,
– matični nasadi,
– vinogradi,
– voćnjaci i jagode,
– masline,
– nasadi lavande i buhača,
– hmelj,
– maslinovo ulje.
(3) Stočarstvo i stočarske proizvode:
– mlijeko,
– tov junadi, svinja i kunića,
– telad za tov,
– uzgoj i držanje rasplodne stoke,
– pčelinje zajednice,
– proizvodnja sperme,
– livade i pašnjake.«

Članak 10.

Članak 14. mijenja se i glasi:
»U smislu ovoga Zakona razumijeva se:
1. krušna žita jesu pšenica, raž i pšenoraž (Triticalle),
2. ostala žita jesu kukuruz, stočni ječam, zob, proso i sirak,
3. uljarice su suncokret, uljana repica i tikva uljanica,
4. ostalo industrijsko bilje je uljana gorušica, ricinus, lan, konoplja i cikorija,
5. krmno bilje jest kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni gra¬šak, stočni sirak, djetelina, lucerna, sudanska trava, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina,
6. povrće jest rajčica, paprika, krastavci, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, grah, grašak, bob, češnjak, poriluk, tikva, tikvica, blitva, špinat, kelj, korabica, salata, patlidžan, mer¬kantilni krumpir, mahune, slanutak, cvjetača, brokula, kelj pup¬čar, koraba, kukuruz šećerac, lubenice, dinje te ostale vrste uzgojenog povrća,
7. povrće za industrijsku preradu jest rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, repa bijela, mahune, feferoni i cvjetača,
8. ljekovito bilje jesu kamilica, menta, kadulja, ružmarin, sto¬lisnik, komorač i timijan, uzgojeni na oranicama,
9. sjemenski usjevi jesu usjevi pšenice, pšenoraži, raži, ječ¬ma, zobi, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana, krumpira, krmnog bilja, povrća i ostalog bilja za koje je Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo izdao Uvjerenje o priznavanju usjeva sjemenskim,
10. sadni materijal jesu lozni cijepovi i sadnice voćnih vrsta I. i II. skupine iz ovoga Zakona,
11. voćne vrste I. skupine jesu jabuka, kruška, mandarina, kupina, malina, kivi, limun i naranča,
12. voćne vrste II. skupine jesu breskva, nektarina, marelica, trešnja, višnja, šljiva, orah, badem, lijeska, kesten, smokva, rogač i šipak,
13. mlijeko je kravlje, kozje, ovčje,
14. rasplodna stoka jesu krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, ženska telad i ždrebad, krmače, nerasti, ovce, ovnovi, koze, jarci, kobile, pastusi i ženke kunića,
15. pčelinja zajednica jest roj pčela koji se sastoji od matice, radilica i trutova (u sezoni), a smještene su u košnici na nepokretnom saću (pletare) ili pokretnom saću s minimalno 7 okvira,
16. autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata), lubin (Dicentrarchus labrax), pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex),
17. školjke jesu dagnje i kamenice,
18. mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komar¬če, lubina, pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom,
19. slatkovodna riba I. skupine jest šaran, amur i tostolobik,
20. slatkovodna riba II. skupine jest linjak, pastrva, smuđ, som, štuka,
21. mala plava riba jest srdela, inćun i papalina,
22. ekološka proizvodnja je proizvodnja u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.«[i]

[roko]

ja sam složim sok od bazge...nema bojeg za piti po vrućinama...osim hladne pive,naravno ..........a nije loša računica....šta kažu za obradu tla, kiselo-lužnato...koliko mi se čini izgleda da nema baš "puno" posla sa bazgom....da budem iskren zanima me...

u subotu sam pio liker od bazge..
33-34% alkohola i bolje je od soka kojeg sam pio kao klinac..
radi ga jedan čovjek iz Bošnjaka..

pa čuj,,,mora da je bolje,nego daj ti nama nabavi recept pa da i mi probamo taj čudotvorni sok od bazge...nismo više klinci...hehehe

[Smiljan]

Članak 9.

U članku 13. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(1) Pravo na poticaj ostvaruje se za:
– ratarske i povrtlarske kulture (u daljnjem tekstu: ratarske kul¬ture):
– krušna žita, pivarski ječam i soja,
– ostala žita,
– uljarice,
– ostalo industrijsko bilje,
– krmno bilje,
– šećernu repu,
– duhan,
– povrće,
– ljekovito bilje,
– sjemenski usjev.
(2) Sadni materijal, višegodišnje i matične nasade i maslinovo ulje:
– sadni materijal,
– matični nasadi,
– vinogradi,
– voćnjaci i jagode,
– masline,
– nasadi lavande i buhača,
– hmelj,
– maslinovo ulje.
(3) Stočarstvo i stočarske proizvode:
– mlijeko,
– tov junadi, svinja i kunića,
– telad za tov,
– uzgoj i držanje rasplodne stoke,
– pčelinje zajednice,
– proizvodnja sperme,
– livade i pašnjake.«

Članak 10.

Članak 14. mijenja se i glasi:
»U smislu ovoga Zakona razumijeva se:
1. krušna žita jesu pšenica, raž i pšenoraž (Triticalle),
2. ostala žita jesu kukuruz, stočni ječam, zob, proso i sirak,
3. uljarice su suncokret, uljana repica i tikva uljanica,
4. ostalo industrijsko bilje je uljana gorušica, ricinus, lan, konoplja i cikorija,
5. krmno bilje jest kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni gra¬šak, stočni sirak, djetelina, lucerna, sudanska trava, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina,
6. povrće jest rajčica, paprika, krastavci, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, grah, grašak, bob, češnjak, poriluk, tikva, tikvica, blitva, špinat, kelj, korabica, salata, patlidžan, mer¬kantilni krumpir, mahune, slanutak, cvjetača, brokula, kelj pup¬čar, koraba, kukuruz šećerac, lubenice, dinje te ostale vrste uzgojenog povrća,
7. povrće za industrijsku preradu jest rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, repa bijela, mahune, feferoni i cvjetača,
8. ljekovito bilje jesu kamilica, menta, kadulja, ružmarin, sto¬lisnik, komorač i timijan, uzgojeni na oranicama,
9. sjemenski usjevi jesu usjevi pšenice, pšenoraži, raži, ječ¬ma, zobi, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana, krumpira, krmnog bilja, povrća i ostalog bilja za koje je Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo izdao Uvjerenje o priznavanju usjeva sjemenskim,
10. sadni materijal jesu lozni cijepovi i sadnice voćnih vrsta I. i II. skupine iz ovoga Zakona,
11. voćne vrste I. skupine jesu jabuka, kruška, mandarina, kupina, malina, kivi, limun i naranča,
12. voćne vrste II. skupine jesu breskva, nektarina, marelica, trešnja, višnja, šljiva, orah, badem, lijeska, kesten, smokva, rogač i šipak,
13. mlijeko je kravlje, kozje, ovčje,
14. rasplodna stoka jesu krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, ženska telad i ždrebad, krmače, nerasti, ovce, ovnovi, koze, jarci, kobile, pastusi i ženke kunića,
15. pčelinja zajednica jest roj pčela koji se sastoji od matice, radilica i trutova (u sezoni), a smještene su u košnici na nepokretnom saću (pletare) ili pokretnom saću s minimalno 7 okvira,
16. autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata), lubin (Dicentrarchus labrax), pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex),
17. školjke jesu dagnje i kamenice,
18. mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komar¬če, lubina, pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom,
19. slatkovodna riba I. skupine jest šaran, amur i tostolobik,
20. slatkovodna riba II. skupine jest linjak, pastrva, smuđ, som, štuka,
21. mala plava riba jest srdela, inćun i papalina,
22. ekološka proizvodnja je proizvodnja u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.«[i]

Da, znam za to, ali je kvaka da se bazga nigdje ne spominje, a nigdje nema nesto tipa "i ostalo". Ili je voce ili ljekovito bilje ili industrijsko bilje (sto opet ne moze biti jer je visegodisnje) ...

Zvona, Roko (sorry na "prozivci", ali mi se nako cini da imate najvise informacija) jel' znate nesto vise?

[roko]

mislim da se vodi pod ljekovito bilje,,,nisam 100% siguran

evo što sam ja našao na internetu:

6.5.2008 18:22:26
U Bednji održano predavanje o mogućnostima plantažnog uzgoja bazge
Bazga je visokoprofitabilan proizvod

U Bednji je održano predavanje o mogućnostima plantažnog uzgoja bazge. Predavanju se odazvalo 20-ak zainteresiranih mještana, a njima je uvodno o mogućnostima uzgoja govorio Davor Brečak iz Poljoprivredno-savjetodavne službe u Varaždinu.

Dok je u Štajerskoj u Austriji pod bazgom oko 1000 hektara, u Hrvatskoj postoji samo jedna plantaža bazge, a o njenoj proizvodnji za potrebe prehrambene i farmaceutske industrije u javnosti se ne zna gotovo ništa. U vezi s time spomenimo tek podatak da u zemljama EU od sredine 80-tih godina 20. stoljeća raste zanimanje za uzgoj bazge zbog zabrane upotrebe sintetskih boja u prehrambenim proizvodima. Osim proizvodnje plodova (bobica) koji se koriste za bojenje te u prehrambenoj industriji (vinarska, voćni sirupi), bazga je zanimljiva i zbog proizvodnje sušenoga cvijeta koji se koristi za ljekovite svrhe.

Budući da tlo i klimatske prilike u našemu kraju pogoduju plantažnom uzgoju bazge, te da je riječ o visokoprofitabilnoj proizvodnji za koju tržište nije upitno, mještani su na predavanju dobili uvodnu informaciju o osnovama tehnologije uzgoja. Kako njene proizvodnje u Hrvatskoj praktički nema, rečeno je da bi u početnoj fazi trebalo riješiti probleme vezane uz uvoz sadnica, koje su skupe, te administrativne probleme koji se odnose na dozvole, carine, fitopatologiju. Stoga bi u postupak trebalo uključiti i resorno ministarstvo, Zavod za zaštitu bilja, te Poljoprivrednu zadrugu, koja je, u slučaju uspješnog pokretanja toga projekta, spremna preuzeti brigu oko plasmana bazge. Dogovoreno je da će se novi sastanak s konkretnijim informacijama sa zainteresiranima održati za oko mjesec dana. (ljr)

kod mene na nivou županije potiču ekološki uzgoj ljekovitog bilja sa 2.000 kn po ha i mislim da ću uspjeti ugurati bazgu pod ljekovito bilje,,,bar se nadam,,,,ako već krenem u taj posao