članci iz novina

[BOŽIDAR]

IZ JUTARNJEG LISTA



'Bježite iz grada, u malom mjestu život je jeftiniji, a djeca sigurnija


Jasminka i Ivica Božić - Split - Dugopolje
Mario Todorić/CROPIX

Silvija i Ivica Puljak - Zagreb - Velika Gorica
Bernard Čović / CROPIX
(1/2)
Autor: Kristina Turčin
Objavljeno: prije 12 h i 44 min
Trend bijega mladih obitelji iz Zagreba i Splita u manje gradove sve je jači: 'Nimalo nam ne fali Zagreb', kaže obitelj Puljak. 'Ne bih se vratio u Split ni za tri stana', siguran je Ivan Božić.


ZAGREB - Dok Hrvatska već više od deset godina pokušava naći model kojim bi preokrenula “negativnu bilancu života”, koja neumoljivo svake godine iznova pokazuje da se u Hrvatskoj rađa znatno manje ljudi nego što ih umire, to bez problema već nekoliko godina polazi za rukom Dugom Selu, Zaprešiću, Kaštelima ili Solinu.


VEZANE VIJESTI

Vijesti
Želite li da vam plaća bude triput veća? Preselite u Dugopolje!
Riječ je o manjim gradovima i općinama u neposrednoj blizini velikih gradova, Zagreba i Splita, u kojima se svake godine rađa sve više djece, prosječna starost stanovništva sve je niža, a glavne brige gradskih vlasti su kako sagraditi još dječjih igrališta i vrtića.

I Hrvatsku je, ističu stručnjaci, zahvatio trend “baby booma u predgrađu”.


Vrijednost za novac
Nakon što je dugi niz godina san svakog mladog para bio preseljenje u veliki grad - što je rezultiralo divljanjem cijena u tim gradovima, osobito nekretnina - mladi sve više shvaćaju da nadomak grada za svoj novac mogu dobiti dvostruko ili trostruko više.

Dok su donedavno mladi i iz obližnjih mjesta bježali u grad, sad oni iz velikoga grada bježe u okolicu.

Obitelj Puljak: Savršen izbor za našu djecu
- Ne nedostaje nam život u Zagrebu, nimalo - bez razmišljanja su nam rekli Ivica i Silvija Puljak, mladi supružnici koji su se prije dvije godine preselili iz metropole u Veliku Goricu. Tamo su ih u prvome redu privukle niže cijene nekretnina. U Zagrebu su sa četverogodišnjim sinom Antonijom živjeli u naselju Trnsko, u stančiću od 37 četvornih metara. Kada su doznali da je drugo dijete na putu, kažu, počeli su razmišljati o kupnji većeg stana.

- Gledali smo samo stanove u Zagrebu, ali su nam bili preskupi. Budući da igram u košarkaškom klubu Gorica, iz znatiželje sam malo pogledao kako se cijene kreću u Velikoj Gorici. I ugodno se iznenadio - kaže Puljak te ističe da su cijene nekretnina čak 40 posto niže nego u metropoli.

- Taj je trend prisutan i iz godine u godinu sve izraženiji. Počeo je oko Zagreba, a sve je prisutniji i oko Splita. Osim znatnog broja mladih obitelji koje se zbog jeftinijeg i ugodnijeg života češće nego prije deset ili dvadeset godina odlučuju skrasiti u okolici, umjesto u središtu, pomlađivanju i rastu općina i gradića u prstenovima velikih gradova pridonose i mladi iz drugih dijelova zemlje, koji se zbog posla ili nekog drugog razloga sele u Zagreb ili Split. Umjesto da žive kao podstanari ili kupe neku malu, skučenu nekretninu u preskupom velikom gradu, odlučuju se za prihvatljivije mjesto u okolici - objašnjava dr. Anđelko Akrap, ugledni demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Prometna povezanost
Sve bolja prometna povezanost, sve veća ponuda sadržaja u manjim gradovima nadomak središta i sve izgrađenija infrastruktura glavni su razlozi zbog kojih mladi odlučuju gradsko središte zamijeniti kućicom s dvorištem.

Dugo Selo, udaljeno od Zagreba samo 20 kilometara, početkom 90-ih imalo je malo manje od 10.000 stanovnika.

- Sad ih ima oko 20.500. Grad se udvostručio, raste iz godine u godinu, i prirodni nam je prirast dvostruko veći od državnog prosjeka - ističe Veljko Bertak, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Dugog Sela u kojemu je lani rođeno 219 djece, a umrlo je 130 ljudi. Hrvatski je prosjek, za usporedbu, 85 rođenih na svakih 100 umrlih.

Djelomično je to, dodaje, posljedica migracija stanovnika tijekom rata kad se u Dugo Selo doselilo mnogo mladih obitelji, uglavnom iz srednje Bosne i bosanske Posavine, ali i odluke sve većeg broja Zagrepčana da se, zbog ugodnijeg i jeftinijeg života, dosele u gradić zagrebačkog prstena.

Niža davanja
- Nekretnine i građevinska zemljišta u Dugom Selu znatno su jeftiniji nego u Zagrebu, život je miran i ugodniji za odgoj djece, prirez je za trećinu niži, odnosno 12 posto, po stopi kriminaliteta smo jedan od sigurnijih hrvatskih gradova, a do Trga bana Jelačića treba nam 35 minuta. Vlak za Zagreb polazi svakih 16 minuta - nanizao je Bertak prednosti života u Dugom Selu.

Osim mladih obitelji, ističe, doseljava se i sve više građana srednje i starije dobi, odnosno roditelja koji odlučuju djeci ostaviti stan u Zagrebu i preseliti se na neku jeftiniju i mirniju destinaciju.

Obitelj Božić: Kuća za cijenu garsonijere
- Ne bih se vratio u Split ni da mi netko pokloni tri stana - rekao je Ivica Božić (38) koji je prije nekoliko godina odlučio okončati podstanarski život u velikom gradu te se sa suprugom Jasminkom (37), kćeri Marijanom (13) i sinom Božom (11) preselio u Dugopolje.

S Ivicom se slažu i djeca i supruga. - Bili smo podstanari u Mosećkoj ulici, djeca su bila mala, jedno smo vodili u jaslice na drugi kraj grada, na Skalice, a drugo kod moje majke, u Getaldićevu - prisjeća se Jasminka. Život je bio kompliciran i skup pa su se nakon ozbiljne analize i proučavanja cijena nekretnina odlučili preseliti u Dugopolje. - Za 55.000 eura u Splitu smo mogli kupiti garsonijeru od 20-ak kvadrata, a ovdje smo za taj novac dobili kuću na dvije etaže - istaknuo je Božić.

Mladi iz Dugog Sela ne odlaze iz rodnoga grada jer im je metropola blizu, a organizacija života u Dugom Selu mnogo je jednostavnija i povoljnija.

I Kaštela i Podstrana u neposrednoj blizini Splita mogu se iz godine u godinu pohvaliti sve većim brojem rođene djece.

- Naša općina godišnje raste za oko 1000 stanovnika. Popisom stanovništva 2001. imala je nešto više od 7000 stanovnika, a sad ih je najmanje deset tisuća više - naglasila je Jadranka Duvančić, voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti, gospodarstvo i općinsku imovinu Podstrane. U Podstrani je lani rođeno 96 djece, a umrlo je 44 ljudi.

Ta je općina već u vrijeme popisa stanovništva 2001. bila druga najmlađa općina u državi, u kojoj je prosječni stanovnik imao 33,5 godina, a pretpostavlja se da je danas još mlađa.

Jeftinija gradnja
- Golem rast broja stanovnika Podstrane posljedica je isključivo doseljavanja mladih splitskih obitelji koje žele ugodniji i mirniji život. Kod nas je, naime, komunalna naknada za građevinske investitore proteklih godina bila iznimno niska. Građevinari su to prepoznali pa je sagrađeno mnogo stambenih zgrada, osobito na predjelu Strožanac, dijelu Podstrane koji se veže na Split. Prodaja je išla odlično i Podstrana je sve više postajala općina mladih i djece - rekla je Jadranka Duvančić.

I u dijelu Podstrane koji zovu Treća zona građevinsko je zemljište bilo iznimno jeftino te je tamo niknulo naselje obiteljskih kuća koje se sve više popunjavaju mladim obiteljima.

- S mladim stanovništvom očekivano je iz godine u godinu rastao i prirodni prirast, odnosno imamo sve više djece.

Trenutačno imamo četiri dječja vrtića s oko 280 djece i hitno moramo napraviti još jedan. Škola ima 1000 učenika i radila je u tri smjene. I nova nam je škola nužna. Sagradili smo jedno dječje igralište, a u gradnji su još dva - objasnila je Jadranka Duvančić.

Blizina centra
Iako je cijena stambenog kvadrata u Podstrani neznatno niža nego u Splitu, mlade obitelji biraju Podstranu jer je neposredno uz more, nema zagađenja ni tvornica, a od središta Splita udaljena je manje od deset minuta vožnje.

[politicar]

nema tih para koje bi mene odvele u neku metropolu....

[johndeere2300]

nema tih para koje bi mene odvele u neku metropolu....

[Fidelito]

nema tih para koje bi mene odvele u neku metropolu....

Nema u HR nikakvih metropola. Samo veća i manja sela.

[politicar]

a cuj,u odnosu na selo gdje radim i đakovo gdje zivim je metropola,stoga metropole ipak postoje...

cak sam cuo da tokyo sa prigradskim naseljima ima preko 30mil stanovnika ,hm...da 30milijona.

[BOŽIDAR]

Križevci-Neophodan poljoprivredni trening centar
Bilo bi to mjesto razvijanja programa i pronalaženje načina za daljnju edukaciju u poljoprivredi – pojasnio je gradonačelnik Hrg
Gradonačelnik Branko Hrg, župan Drako Koren, Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te predstavnici i stručni suradnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu predvođeni ravnateljem dr.sc. Ivanom Katalinićem raspravljali su prošloga tjedna o potrebi osnivanja Praktičnog poljoprivrednog trening centra Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Križevcima.
- To bi za nas značilo jako puno i o tome se govori već barem pet godina kao o nadogradnji poljoprivredno obrazovnog dijela u Križevcima kao stočarskom središtu i biseru poljoprivrednog obrazovanja. Ovdje bi trebao biti smješten regionalni Centar, a nismo ga mi izmislili jer on u zemljama Europske unije već postoji. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu kao organizator Trening centra bio bi koordinator svih aktivnosti u koje bi bile uključene Srednja gospodarska škola, Visoko gospodarsko učilište, Hrvatska poljoprivredna agencija, Laboratorij za kontrolu mlijeka. Bilo bi to mjesto razvijanja programa i pronalaženje načina za daljnju edukaciju u poljoprivredi - pojasnio je gradonačelnik Hrg ulogu novog Centra.
Cilj Centra bio bi savjetovanje, usavršavanje i edukacija poljoprivrednih proizvođača, a sve u skladu s praksom zemalja Europske unije.
Nakon što su prisutni na sastanku podržali ideju o osnivanju Centra u Križevcima o čijem je prijedlogu programa govorio mr.sc. Dario Zagorec, slijedi njegova daljnja razrada koja bi trebala detaljnije obrazložiti tko će se sve moći obrazovati, na koji način te je nužno navesti sve potrebne uvjete, programe i kadrove koje bi takav Poljoprivredni centar zahtijevao.
- Izrada projekta mogla bi se financirati iz predpristupnih fondova Europske unije, a vjerujem da neće biti potrebni niti veliki prostorni zahvati budući da postoji dovoljno učionica te da će se postojeći kapaciteti lako prilagoditi za provođenje novih programa - rekao je gradonačelnik Branko Hrg.

[BOŽIDAR]

agreb - Hrvatski znanstvenici Anita Kriško i Miroslav Radman došli su do važnog otkrića kako zaštititi život stanice. Njihovo otkriće, objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu "Proceedings of the US National Academy of Science", otvara nove perspektive u nastojanjima da se produži čovjekov životni vijek.


- Mi smo otkrili da su oksidativna oštećenja proteina kao posljedica smrtonosnog ionizirajućeg zračenja najvjerojatniji uzrok smrti stanica kod bakterija Escherichia coli i Deinococcus radiodurans. Ovaj rad ukazuje da zaštita proteina štiti život stanice, te da je to i tajna velike izdržljivosti bakterije D. radiodurans. Međutim, ovime su proteini identificirani i kao ‘Ahilova peta’ stanice čijim se oštećenjem stanicu može ubiti – rekla nam je dr. Anita Kriško (30).

Bakterija Deinococcus radiodurans, koja ima nadimak Conan među bakterijama, prilagođena je životu u ekstremnim uvjetima: bilo da je riječ o ekstremno visokom dozama radiokativnog zračenja ili o pustinjskom pijesku gdje može preživjeti mali broj organizama. Prije četiri godine tim akademika Miroslava Radmana otkrio je mehanizam koji "klinički mrtvoj" stanici D. radiodurans omogućuje da "uskrsne" i vrati se u život. Sada su akademik Radman i njegova mlada suradnica dr. Kriško otišli korak dalje u spoznajama oko čudesne otpornosti bakterije D. radiodurans.

- Izložene smrtonosnim dozama zračenja, stanice D. radiodurans imaju sposobnost neutralizirati vrlo štetne slobodne radikale kisika. Mi smo otkrili da je za tu zaštitu odgovorna mješavina malih molekula koje su u visokim koncentracijama prisutne u stanicama bakterije D. radiodurans. No, te molekule nisu prisutne u osjetljivim bakterijama kao što je E. coli – pojasnila je dr. Kriško.

- Smjesa molekula najvjerojatnije sadrži neke od najpotentnijih antioksidanata u prirodi. Naravno, zanima nas o kojim se molekulama radi i koja je njihova struktura, te mogu li pomoći i ljudima – rekla je Anita Kriško naglasivši kako će jedan od sljedećih koraka istraživanja u MedILS-u biti kako se otkrića na bakterijama mogu primjeniti kod ljudi.

- Zanima nas hoće li sprječavanje oksidacije proteina u ljudi dovesti do prevencije bolesti i produženja života. Ukratko, zanima nas može li se osnova robustnosti nekih od najotpornijih vrsta u prirodi preslikati na ljude i njima donijeti kvalitetniji i dulji zivotni vijek- zaključila je dr. Kriško.

[branko]

citat s sa stranice http://www.slobodnifilozofski.com

"Na jednoj od najvećih peradarskih farmi u Mađarskoj, više od 10.000 gusaka i pataka donosi popriličan profit svome vlasniku Ferencu Vargi. Jetra, guščje perje i pačja jaja na vrhuncu su potražnje. Kaže da je njegova zemlja savršena za takvu vrstu posla.

„Za razliku od zemalja Zapadne Europe i SAD-a, mi u Mađarskoj držimo perad na otvorenom,“ rekao je Varga za RT. „Klima i okoliš to dopuštaju pa se perad dobro razvija i dobivamo ekološki čisto meso i jaja.“

Prije manje od desetljeća, mađarske patke bile su prodavane diljem Zapadne Europe i ZND-a. Međutim, sada vlasnik ove farme mora tražiti nova tržišta – uključujući Kinu i Japan – jer je postalo veoma teško poslovati na vlastitom kontinentu.

Kaže da je, otkad je njegova država postala članica EU, morao dvostruko umanjiti broj svoje peradi.

„Izgubili smo rusko tržište – svoga glavnog kupca – u zamjenu za tržište EU. No ispostavilo se da Europa, izuzev Francuske, nije pretjerano zainteresirana za naše proizvode. To je ozbiljno utjecalo na potražnju i vlasnici farmi morali su osigurati svoju perad jer su nove regulacije za uzgoj bile preskupe.“

Prije kolapsa socijalističkog režima 1990, Mađarska je bila jedna od europskih hraniteljica. Njezin poljoprivredni sektor bio je snažan dio ekonomije i države postsovjetskih prostora aktivno su uvozile mađarske proizvode. 2004. godine država je ušla u EU, no umjesto obećane bolje budućnosti, mađarska je poljoprivreda dobila ozbiljan udarac.

„EU nije bilo u interesu poboljšati situaciju na mađarskom tržištu,“ kaže Gyula Thürmer iz Mađarske komunističke radničke partije. „Zapravo su htjeli preuzeti mađarsko tržište. I uspjeli su. Ne trebaju našu proizvodnju, sami proizvode dovoljno maslaca, mesa i vina. Žele da mađarski narod kupuje njihove proizvode. No to je loše za nas; to je kao da smo kolonija.“

Bruxelles ima poseban program za razvoj regionalne poljoprivrede koji farmerima obećava veće prihode. Ipak, stručnjaci kažu da donosi slabe rezultate. Lokalni proizvođači gube više od trećine svojih prihoda svake godine od 2004, u usporedbi s devedesetima. A sada im je čak i njihovo tržište praktički zatvoreno.

„Strani supermarketi preplavili su mađarsko tržište jeftinom robom, koja se usto mnogo bolje promovira nego domaći proizvodi,“ tvrdi Atilla Rojash, predsjednik mađarskog poljoprivrednog udruženja. „A prema regulacijama EU ne možemo tražiti od tih supermarketa da prodaju samo naše proizvode. Jedino što smo uspjeli napraviti da izbjegnemo potpuno uništenje lokalnih tržišta jest da smo progurali legislativu koja obvezuje te trgovine da imaju barem 30% domaćih proizvoda na svojim policama.“

Mađarska ima moratorij na inozemnu kupovinu poljoprivrednog tla. Seljaci kažu da je to jedina stvar koja sprečava poljoprivredni sektor da bude potpuno pregažen. Zabrana istječe u travnju sljedeće godine i nije jasno hoće li EU dopustiti Budimpešti da je produži."

[BOŽIDAR]

Eko krovne farme - hit u svijetu

Nemaš mjesta za vrt? Napravi ga na krovu zgrade i uživaj u uzgoju povrća!

Urbana poljoprivreda postaje sve popularnija u svijetu, pa više nije neobično usred grada na krovu zgrade ugledati poslovne ljude, odvjetnike i menadžere kako se nakon posla penju na vrh zgrade i sade vlastito povrće. Prenosimo priču o krovnim farmama s teklica.hr

Njujorški restorani posebna su priča tog posebnog grada. Na Manhattanu možeš jesti tako dobro da ćeš to pamtiti cijelog života, a restorani su čak i u turističkom smislu posebno segmentirana ponuda.

U zadnje vrijeme sve je popularniji i Brooklyn, razvija se njegova umjetnička scena, a za tamošnje restorane reći će da uz odlična jela nude i ležernu atmosferu. Možda i zato jer su njihovi gazde puno opušteniji pošto im troškovi prostora nisu tako visoki kao na Manhattanu, pa mogu kreativnije razmišljati, pa čak i eksperimentirati.

Ipak, cijeli New York, svaki njegov dio, pati od pomanjkanja prostora, koji kao što je poznato, diktira zakon ponude i potražnje – puno više ljudi želi doći i živjeti ovdje no što za to, objektivno, ima mjesta. Zato nije čudno da je upravo u Brooklynu niknula prva rooftop farma ili vrt na krovu zgrade.

Urbana poljoprivreda, koliko god u početku bila čudna, izgleda predstavlja budućnost poljoprivrede u velikim, vrlo naseljenim urbanim sredinama. Stručna predviđanja govore da će do 2050. u velikim gradovima živjeti 80 posto ukupnog svjetskog stanovništva, što znači da će polako nestati sela, zaseoci i veći ili manji vrtovi koji se prostiru uz obiteljske kuće i gazdinstva.

U tim istim gradovima ima mjesta za automobile, taksije, zgrade, velike outdoor reklame, robne kuće, lokale i dućane, ali baš i nema mjesta za vrtove. Ali, ako se farme poslože na krovove – stvar funkcionira.

I nakon razmatranja po pitanju izdržljivosti i statike, na krov se polažu folije i posude sa zemljom u kojoj se uz pomoć suptilnog sustava za navodnjavanje uzgaja različito povrće. Činjenica je da time i nekretnina dobiva na vrijednosti – em imate vrt, em imate bolju izolaciju pa manje trošite na hlađenje i grijane.

[BOŽIDAR]

Petar Čobanković
Autor: Portal Jutarnji.hr
Pšenica u cijeni pekarskih proizvoda sudjeluje s 10-ak posto i zato nema razloga da sadašnji porast cijene pšenice utječe na cijenu kruha, tvrdi ministar


ZAGREB - Unatoč povećanju cijena žitarica na svjetskim burzama, nema nikakve osnove za povećanje cijene kruha, rekao je za HTV-ov Dnevnik 3 ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković.

- Hrvatska ima značajan višak pšenice pa trenutačno nećemo uvoditi embargo na njezin izvoz. Međutim kao odgovorna Vlada pratit ćemo situaciju i reagirati ako bude trebalo - istaknuo je Čobanković.

Kako je objasnio ministar, pšenica u cijeni pekarskih proizvoda sudjeluje s 10-ak posto i zato nema razloga da sadašnji porast cijene pšenice utječe na cijenu kruha. Za razliku od toga, trgovačke marže kod kruha i drugih prehrambenih proizvoda iznose 40 posto i tu, kaže Čobanković, ima najviše mogućnosti za korekciju cijena.

Tako bi nas na jesen moglo dočekati i smanjenje cijena jer će trgovci radi vlastite konkurentnosti morati smanjivati visoke marže, napomenuo je ministar poljoprivrede.




DOMINO EFEKT

Hrana skuplja i do 30 posto: Sendvič od jeseni neće stajati 15 nego 20 kn
Autor: Jelena Kovačević
Objavljeno: 07.08.2010
Hrana postaje luksuz? Kilogram šunke skočit će do 120 kuna, a kilogram sira do 100, dok će šalica kave biti skuplja najmanje za kunu, a vjerojatno i više...


ZAGREB - Novi val poskupljenja zbog rekordnog rasta cijena sirovina na svjetskim tržištima, od žitarica, posebice pšenice, do nafte, bakra, željeza, kave i kakaovca, neće zaobići ni Hrvatsku. Već na jesen kruh ćemo plaćati do 15 kuna, mlijeko je u nekim trgovinama već poskupjelo, a moguće je i poskupljenje mesa.

Provjerili smo koliko će nas nove, skuplje cijene namirnica dodatno osiromašiti tijekom radnog dana, odnosno koliko će nam odgristi sendviča i popiti kave tijekom pauze za obrok.

Točna računica je nemoguća
Ljubazna djelatnica trgovine izašla nam je u susret i napravila slasan sendvič sa šunkom, sirom, margarinom i zelenom salatom, koji smo platili 15 kuna.
Isti takav već na jesen mogao bi koštati 20-ak kuna.

Naime, Stipan Bilić, stručnjak za prehrambenu industriju i tržište, kaže da bi hrana mogla poskupjeti do 30 posto, iako ističe da je nemoguće izračunati koliko će točno pojedine namirnice biti skuplje jer je tržište nepredvidljivo. Računajući da će hrana poskupjeti za 30 posto, da će cijena kruha skočiti do čak 15 kuna, kilogram šunke do 120, a sira do 100 kuna, za pola kruha koji smo jučer platili 3 kune morali bismo izdvojiti nešto manje od 5 kuna, za šunku umjesto 8 kuna 10, a za sir umjesto 4 kune 5. U cijenu je bio uključen i margarin, čije pakiranje od 250 grama nismo kupili, a koje će za mjesec dana također poskupjeti za koju kunu. Cijena zelene salate, pak, prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi u laganom je padu, no s obzirom na to da je riječ o sezonskom povrću, to je i logično.

Nakon dobrog obroka mnogi će se zasladiti čokoladicom, a zatim popiti kavu. No, neki će morati mijenjati navike. Zbog rasta cijene sirove kave od čak 45 posto na svjetskim tržištima, ali i šećera, ugostitelji već računaju koliko će morati povisiti cijenu, primjerice, cappuccina.

Skupa jesen
Šalicu mnogima nezaobilaznog pića jučer smo platili 8 kuna, no na jesen ćemo morati izdvojiti barem kunu više. Skuplji šećer, brašno, ulje i kakaovac, osnovna sirovina za proizvodnju čokolade, rezultirat će i poskupljenjem slatkog deserta, čokoladne tortice koja košta 5 kuna, od minimalno 50 lipa.

Dakle, tijekom polusatne pauze za obrok i kratki odmor za kavu, za što smo jučer potrošili ukupno 28 kuna, morat ćemo izdvojiti 34,50 kuna.

[BOŽIDAR]

http://www.jutarnji.hr/svinje-iz--ekoloskog--uzgoja-zeljka-mavrovica-zive-u-vlastitom-izmetu-/879042/

[BOŽIDAR]

jedan članak o tome kako se stavlja u promet staro meso koje bi trebalo ići u otpis
http://www.agroburza.hr/2010/08/meso-kojem-istekne-rok-trajanja-zavrsi-na-stolovima-hrvatskih-gradana/

[pingo]

Ne volim postanje na forum bez iti jednog slova forumaša koji to stavlja . Po meni bi to trebalo čak i zabraniti . Nemam nikakve volje u klikanju na linkove i čitanje nekih članaka ako se osoba koja je to stavila nije udostojila napisati barem jednu rečenicu , neko mišljenje ili bilo šta osobno u vezi tog posta .

BOŽIDAR ništa osobno prema tebi nego eto jednom sam morao napisati što me smeta jer jutros kliknem na dva posta i nemam ništa za pročitati od tih ljudi koji su to stavili a samim time nemam ništa niti za odgovor jer mi je cilj komunicirati sa ljudima i sa njima dijeliti mišljenja a ne sa nekim linkovima , copy-paste člancima i videima ( videi sa youtube me u zadnje vrijeme još najviše smetaju ako onaj koji ih stavlja nije barem napisao zašto ih je stavio i zašto bi ja trebao trošiti svoje vrijeme na gledanje istog ) .

[falkon 2]

Slažem se sa pingom i u većini slučajeva niti gledam niti čitam te članke jer nema nikakvog objašnjenja niti mišljenja dotičnog koji je stavio link

[BOŽIDAR]

ovu temu sam zamislio, da kad surfam netom i naiđem na zanimljiv članak postavim link ovdje i oni kojima se naslov svidi pročitaju taj članak, oni kojima se to ne sviđa ne moraju čitati!