Re: Samohodni silokombajni

[SimonMS]

u nekim zemljama sve je drugih dimenzija....

[IVAN DF180.7]

silokombajni kao taj na videu imaju učinak od 4-5 ha kukuruza i vjerojatno u sjenaži može napraviti puno više jer je to manja masa koju mora posilirati a otprilike košta oko 400 000€ i zbog toga je namjenjen za firme koje rade usluge velike farme i strojne prstenove.

Mislim da ne bi trebalo preuveličavati njegove sposobnosti i broj stoke za koji je on sposoban proizvesti hranu jer stvar morate promatrati na sljedeći način:osnova za prozvodnju mlijeka je sjenaža sijanih trava-ljuljeva,stočnog graška i ostalog krmnog bilja.

Talijanski ljulj raste kad su tem.veće od 10 stupnjeva tako da ga možete kositi u rano proljeće,kasno proljeće,u jesen,u 11mj. sve zavisi od vremena čak i tijekom ljeta ako imate navodnjavanje.
Ipak ga najviše ima u 4 i 5 mj.jer se nakon njega ore i sije kukuruz te tako izbjegavate oportunitetni trošak.
Kad se kosi prvi otkos otprilike od 10-25 travnja vrijeme je vrlo promijenjivo uz puno kiše tako da za farmu od otprilike 500 krava + podmladak treba 3 dana ljepog vremena da se spremi ljulj.Više od tri dana neće biti bez kiše tako da je u našim uvjetima to maksimalan broj stoke za taj stroj.

Drugdje u svijetu primjerice u Kaliforniji kao na tom videu u proljeće nema toliko padalina i oni moraju koristiti navidnjavanje ali zato takav stroj može silirati hrane za preko 2000 krava,dok je kod nas to zbog klime maksimalno 500 krava (središnja Hrvatska,u Slavoniji može sigurno više jer ima nešto manje padalina u to doba godine.)

Za većinu farmera u hrvatskoj bi idealni bili polovni silokombajni koji bi godišnje radili da 100 ha.

Fidelito je spomenuo da na zapadu i nema baš tako velikih farmera kako to mi mislimo ali ja mislim da to i nije točno.Evo par primjera-prosječna veličina farme u Nizuzemskoj je 70 krava,u Velikoj Britaniji 90,a u SAD-u 140(mali stočari u SAD-u imaju 5% stoke,to su ovi do 20 kravica)
Prosječna veličina posjeda u SAD-u je 190 ha,u Kanadi 200 ha,na Novom Zelandu 240 ha a u Australiji 3700 ha s tim da morate uzeti u obzir da taj prosjek kvare stočari kojima treba manje zemlje.

Jeste primijetili na ovom videu razliku u visini kukuruza u Kaliforniji i Njemačkoj.
Baš me zanima šta su htjeli reći sa ovim na 1:50

[IVAN DF180.7]

radim postrnu silažu ali to je druga priča.........

Daj napiši nešto više o tome,po čemu siješ,kad skineš s polja,koju fao grupu siješ,kakva je gnojidba,kakvi su rezultati i sl.

[falkon 2]

Sijem obično i obavezno po ječmu, a idem na fao grupu 300 a obrada i gnojidba ide 200 kg urea (radi zadržavanja vlage i prerade strništa) i kan u kultivacije i naravno špricanje od korova.......
rezultati su nekih 50 do 70% od standardnih prinosa redovne proljetne sjetve ali stim da ga ne žurim silirati do 11 mjewseca znači poslije mrazova dok se list osuši da bi dobio pravilni omjer suhe tvari u stabljici

[SimonMS]

[IVAN DF180.7]

Jesi kad probao posijat još raniju fao grupu,grupa 300 mi se čini nekako prikladnija za sjetvu poslije ljulja ili stočnog graška i žitarica

[falkon 2]

Nisam iz razloga što grupe dvijesto ili čak sto imaju puno manju stabljiku tako da u uvijetima postrne sjetve bude slaba masa za siliranje, a godinama radim to sa grupom 300 i čak je bilo godina kada je zbog suše bila bolja ta postrna silaža nego ona što se sije kao "GLAVNA"..........

[IVAN DF180.7]

jel stigneš posilirat prije mraza i jet ta postrna silaža manje kvalitetna od one sijane u rokavima

[falkon 2]

i ne trudim se da siliram prije mraza, samo je bitno da kad ju mraz lupi da neideš ju silirati minimalno deset dana dok se lišće osuši od tog mraza , kvaliteta bude za nijansu možda lošija ali opet to zavisi od godine do godine, znala je biti čak i bolja od one u rokovima

[yaaz]

radni sat sječkare se naplučuje 1500 kn... jednog mog kolegu je siliranje 12 hektara ljulja ove godine izašlo 6500kn sa jaguarom 870, četiri traktora su bila u prijevozu, siliralo se od 11 pa sve do noći do nekih 3 ujutro...i na kraju je kompjuter izbacio 4 i nešto sitno radnih sati,, a sad si vi izračunajte kolko je silokombajn stajao... Inače u mojoj firmi je u planu izgradnja bioplinskog postrojenja i kupovina claasa jagura 980, stigla je ponuda za njega neki dan, 325000€ i to samo sa kukuruznim adapterom.

[Fidelito]

Na koju vrstu biomase se planira bioplinsko postrojenje?

[IVAN DF180.7]

radni sat sječkare se naplučuje 1500 kn... jednog mog kolegu je siliranje 12 hektara ljulja ove godine izašlo 6500kn sa jaguarom 870, četiri traktora su bila u prijevozu, siliralo se od 11 pa sve do noći do nekih 3 ujutro...i na kraju je kompjuter izbacio 4 i nešto sitno radnih sati,, a sad si vi izračunajte kolko je silokombajn stajao... Inače u mojoj firmi je u planu izgradnja bioplinskog postrojenja i kupovina claasa jagura 980, stigla je ponuda za njega neki dan, 325000€ i to samo sa kukuruznim adapterom.

Jesam ja to dobro svatio ili je kod tvog kolege ta silokombajn radio 16 sati a zapravo je mogao biti gotov za 4 sata.
Zašto je tako dugo morao čekati.


Koliko hektara silaže će biti potrebno za to bioplinsko postrojenje.
Dali se za dobivanje struje može koristiti travna sjenaža.

[yaaz]

da, za 4 sata je mogao biti gotov... prijevoz je bio problem,,, prikolicu je za minutu napunio i onda 20 min čekao.. jer je bilo dosta daleko za vozit a jako loši put...a i sporo je išlo gaženje.. kolko ja znam može se koristiti i travna silaža. nama je u planu koristit kukuruz, silirani ječam i sirak... a kolko količinksi svega treba ne znam točno. trenutno radimo 350 h al mislim da to ne bude dovoljno...

[JD4440]

[You must be registered and logged in to see this link.]
Impresivno.

[matej-bj]

Tu kod mene ima čovjek samohodni silo kombajn 4 reda..prvenstveno kupljen za sebe,al odradi i uslužno....znam da je silirao i imao 13 traktora za vozit,i nisu stigli vozit toliko brzo kako je on mogao punit,čekao ih je na polju,a bile su prikolice od 8 do 10 tona....a udaljenost od polja do silosa je bila oko 2,5 km....42 sekunde i 8-tonka prikolica je puna vrhom da curi van...