Re: Codex Alimentarius --- zavjera ili?

[Korisnik]

Što se može napraviti u prvoj liniji obrane? Znam da smo to mi mali razjedinjeni proizvođaći. Sa nama se lako obračunati. Dovoljno je obećati neki poticaj i mirni smo ko bubice. Mene kao proizvođaća ljekovitog i aromatičnog bilja, eteričnih ulja i prirodnih pripravaka više pogađa nego ostale. Jedini mi je možda spas što imam svu zemlju u parku prirode, no ni to nije neka garancija, jer se EKO certifikat sve lakše dobiva i devalvira, pa čak i nekoliko metara od prometnica gdje analizom pomoću metode c14 ispada da je jednogodišnja biljka stara 10000 godina. Toliku akumulaciju ispušnih plinova pokupi da poprimi starost naftnih sedimenata prije nove ere. Da ne kažem samo da herbu ljekovite biljke s aktivnim tvarima više ne mogu registrirati kao dodatak jelu ili dietetski proizvod, već mora biti registrirana kao lijek što opet podliježe drugim načinima certificiranja i legalizacije, a što je astronomski skupo tako da je u samome startu osuđeno na propast.
GMO se više ne treba isticati posebnom markicom, ali nigdje nije zabranjeno da mi upiremo prstom u GMO proizvode i nigdje nije zabranjeno da mi mali proizvođaći istićemo prirodnost i način uzgoja pojedine kulture ili kultivara, a sve to argumentiramo visokom cijenom i posebnim markicama. Znam da će i tome ONI doskočiti, ali sve u svemu ... rat počinje. Nemam namjeru okretati i drugi obraz ma koliko to koštalo mene i moju obitelj. Žumberčani su, kako svi znaju uskoci i ratnici. Rat počinje ali na drugi način u ovom "vrlom novom svijetu". Prije neku godinu sam štivo Davida Icke-a doživljavao poput manijakalno psihotičnog bolesnika opsjednutog urotama. Zeitgaist fanovi su došli na svoje. J...m mater svijetskim k....ma.

[lađo]

[You must be registered and logged in to see this link.]

i ja pratim takve i slične teme naravno ima svakakvih teorija zavjera ali nešto oko ovoga se očito događa..
mene je isprva zanimalo zašto avioni ostavljaju tragove koji ostaju po cijeli dan na nebu (a neki ne) pitao sam ljude i nitko ne zna, bilo je objašnjenja tipa loše saštelan i tako. dali ste vi primjetili iznad vaših gradova da po nekoliko dana nigdje aviona a onda jedan dan puno ih nebo.
[You must be registered and logged in to see this link.]
[You must be registered and logged in to see this link.]

[tomi93]

@lađo da se nastavim na tvoj post.
Evo jedan poduži ali prilično zanimljiv video
[You must be registered and logged in to see this link.] src="[You must be registered and logged in to see this link.] width="425" height="350" type="application/x-shockwave-flash" wmode="transparent" quality="high" scale="exactfit">

I ja sam osobno znao viđati čudne tragove po nebu ali se nikad nisam oko toga zamarao. I sad se pitam što možemo napraviti. Ništa, samo gledati što nam rade, a nešto rade...

Netko je napisao: Da je dobro, sigurno bi već o tome sve znali...

[andrlje]

Mislim da je to sve u igri odavno, pa nedavno je bilo da proizvođači sjemena hoće da im se plati nekakva naknada ako koristimo staro sjeme(tavanušu), kukuruz se ionako ne isplati sijati ako nije riječ o prvoj generaciji,ali mislim da nije riječ o nekakvoj globalnoj zavjeri nego se svaki proizvođač bori da što bolje plasira svoj proizvod i da ga se što više kupuje, naravno da snažniji prevladavaju i uništavaju slabije.

Europska unija odavno ima zakone gdje je maksimalno ograničena upotreba vlastitih proizvoda na domaćinstvu (klanje teleta ili svinje za vlastite potrebe-smije se ali se mora klati u ovlaštenim klaonicama i plaćaju se abnormalne cijene za analizu krvi-to je i kod nas

Ja kad sam prodao ovce morao sam platiti 170 kuna vađenje krvi po ovci iako je par mjeseci prije vađena krv tim ovcama i bile su zdrave-riječ je samo o tome da proizvod malog proizvođača bude neisplativ. Međutim mi tu možemo malo ili ništa jer većinu ljudi to ne zanima.

Svi pričaju o kvaliteti, ali kad dođe do plaćanja gleda se samo cijena npr. jedan prijatelj je htio kupiti svinju ok 80kg za klanje za škrinju i naravno samo priče o domaćoj svinji, o domaćo hrani i tako dalje. I kažem mu OK imam Crnu slavonsku, reko to ti je supšer kvalitetno meso ali i puno špeka i imam ti križanca landras x piatren-puno više mesa, al kvalitata puno slabija.
Naravno da nije htio Crnu slavonsku jer bi on pravio i krvavice i kobasice i za škrinju i bog zna što sve ne -tu sam vidio da je svaka daljnja rasprava nebitna.
Ljudima je bitna samo količina i cijena- kvaliteta je zadnja stavka i malo tko ju je spreman platiti

[Korisnik]

Marijan Jošt
Kad vuk čuva ovce

Posvćeno mojoj majci koja ovih dana slavi svoj stoti rođendan.


Nedavno sam primio elekroniču poštu slijedećeg sadržaja: Travnja 2011. u Europi i na dalje zabranit će se kupovina vitamina, minerala, alternativno liječenje biljem bit će kažnjivo - dakle sve u svemu jedno od osnovnih prava čovjeka na zdravlje krši se zahvaljujući Codex Alimentariusu...... potpišite peticiju, potrebno je 35 milijuna potpisa....”

Moram priznati da je moje znanje o Codex Alimentarius-u bilo vrlo oskudno, no, kada sam o ovoj poruci pokušao razgovarati s poznanicima, sa zaprepaštenjem sam utvrdio da uglavnom nemaju baš nikakve spoznaje o ovom zakonu. Kako velika većina od vas, koji čitate ovaj tekst, također nema osnovne informacije o Codex Alimentariusu, odlučih napisati ovo upozorenje:

Hrvatski zavod za norme na svojoj web stranici [You must be registered and logged in to see this link.] iznosi slijedeće: “Codex Alimentarius u doslovnom prijevodu s latinskog znači 'zakon o hrani', a obuhvaća niz općih i posebnih normi za sigurnost hrane (Codex Standards). Njegov cilj je zaštita zdravlja potrošača i osiguravanje poštenih postupaka u trgovini hranom. Hrana koja se stavlja na lokalno tržište ili izvoz mora biti sigurna i dobre kvalitete, ne smije prenositi organizme koji uzrokuju bolest životinja ili biljaka.”
Codex uključuje opće standarde: označavanja hrane; higijene hrane; aditiva u hrani; zagađenja hrane; rezidue pesticida i veterinarskih kemikalija; procedura utvrđivanja sigurnosti hrane koja sadržo GMO; higijena hrane i metode uzorkovanja.

Pročitavši ovo obrazloženje Codexa, nisam mogao razumijeti zašto tolika uzbuna. Konačno svima nam je u interesu da kupujemo hranu za koju postoji zakonska garancija da neće ugrožavati naše zdravlje. Ako se zakonski regulira zaštita nas, potrošača, zašto dizati takvu uzbunu.


Druga strana medalje

No oni sa nešto većim životnim iskustvom dobro znadu da stvari i nisu uvijek onakve kakvim se pokušavaju prikazati. Pa pogledajmo drugu stranu Codex Alimentariusa:

Codex Alimentrius nije zdravstvena komisija, nego komisija za trgovinu. Prioritet Codexa jest ostvarenje interesa multinacionalnih korporacija za proizvodnju hrane i lijekova, a ne dobrobit i zdravlje potrošača. Umjesto da štiti interese potrošača, Codex Alimentarius zastupa interese ogromnih korporacija, poput Monsanta, Bayera, Syngente i dr.

Codex Alimentarius je ustvari politički ekvivalent priručnika iz toksikologije, jer potvrđuje i promovira promet i konzumaciju hrane tretirane pesticidima i hormonima, hrane koja sadrži GMO, ozračene hrane, te posredno sintetskih lijekova, na štetu onih prirodnih.

Ideja o zakonski reguliranoj sigurnosti hrane začeta je još 1893. za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, ali nije ostvarena. Ideja se počela ostvarivati teka kada je, nakon osmogodišnje robije, na slobodu pušten Fritz ter Meer, prije i za vrijeme II svjetskog rata predsjednik njemačke korporacije I.G. Farben. Ova je korporacija nastala 1925. spajanjem nekoliko njemačkih farmaceutskih i kemijskih tvrtki, među ostalima BASF, Bayer, Hoechst, Agfa i dr. Tijekom II svjetskog rata rata ovaj je gigant, pored ostalog za njemačku vojsku proizvodio sintetsko gorivo i gumu, te bojne otrove, a zatvorenici Auschwitz-a poslužili su mu kao pokusni kunići za testiranje novih lijekova. Nakon završetka rata večina direktora IG Farben-a osuđena je kao ratni zločinci na kazne zatvorom od 1-8 godina, a korporacija I.G. Farben raspala se na tvrtke od kojih je nastala. (No zanimljivo je da proces dezintegracije do sada još nije završen, tako da korporacija I.G. Farben na papiru postoji i danas.)

S idejom: “Tko vlada hranom, vlada čitavim svijetrom.” bivšem političkom zatvoreniku i ratnom zločincu nije bilo teško zadobiti neke utjecajne predstavnike farmaceutske industrije i preko UN-a pokrenuti ideju o stvaranju zakonskih propisa koji će regulirati promet hranom. Povjerenstvo Codexa Alimentariusa osnovale su 1961. Međunarodna organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), te Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a u okrilju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Ujedinjenih naroda (UN). Stotinu sedamdeset dvije države su članice povjerenstva Codexa, iako nema obaveze da pojedina zemlja prihvati taj zakon, pa bila ona članica drugih međunarodnih organizacija. Značajno je objašnjenje: Iako Codex Alimentarius norme nisu obvezne, vrlo su važne jer se temelje na 'čistoj znanosti'. Tekst Codex Alimentariusa tiskan je na: arapskom, engleskom, francuskom i španjolskom jeziku.

Zanimljivo je da lijekovi ne podpadaju pod Codex, dok su nutrienti (vitamini, minerali) i ljekovito bilje razvrstani kao hrana koju Codex regulira svojim propisima.


Široka neinformiranost o Codex Alimentariusu

Provodeći malu anketu, ostao sam zapanjen spoznajom koliko intelektualaca nije čulo, niti imalo ikakvu spoznaju o tom zakonu. U demokratskim sustavima jedino se tako, donošenjem prijepornih zakona potiho i iznenada, može izbjeći burna reakcija naroda, reakcija koja zakonodavcu donosi niz dodatnih problema. Dakle, oni iza Codexa upravo su htjeli da ja i vi ne budemo informirani na vrijeme, kako ne bismo stigli pružiti otpor.

A zašto pružiti otpor? Zato što je ova golema birokratska mašinerija od 27 komiteta nadzirana i u službi 'pet velikih': farmaceutske, kemijske, biotehnološke i poljoprivredne industrije, te medicine, spremnih da ugroze naše zdravlje i živote. Zašto?

Problem populacijske eksplozije sve je naglašeniji. Jasno je da, ako se ljudska vrsta nastavi razmnažati ovim tempom, uskoro na zemlji neće biti dovoljno hrane. Stoga se pojavljuju različite ideje za riješenje ovoga problema, da spomenem samo jednu, onu za koju ne možete povjerovati da je nastala u glavi ljudskog bića: Američki znanstvenik, zoolog dr. Eric R. Pianka sa Sveučilišta u Teksasu, travnja 2006. u Akademiji znanosti održao je predavanje; njegova ideja je da se pomoću zrakom širenog ebola virusa zatre/usmrti 90% ljudske populacije. Po njemu ljudsku populaciju na kugli zemaljskoj treba svesti na 500 milijuna.


A što, osim brige o povećanju vlastitog profita, radi farmaceutska industrija?

Danas večina ljudi u dobi nakon 50 godina dnevno uzima barem jedan od liječnika propisani lijek, a već deset godina poslije uzimaju u prosjeku šest lijekova dnevno. Jesu li ti lijekovi stvarno nužni za poboljšanje zdravstvenog stanja pacijenta, drugo je pitanje. Tu se može postaviti i pitanje etičke odgovornosti liječnika koji te lijekove propisuje.

Samo u SAD-u svake godine umire 106 tisuća ljudi od lijekova dobivenih po liječničkom receptu, a povrh toga još 150 tisuća ljudi umire od drugih liječničkih pogrešaka. U zadnjem desetljeću prošlog stoljeća 7.8 milijuna ljudi umrlo je zbog pogrešne dijagnoze i pogrešnog liječenja.

Statistika govori da je farmaceutska industrija bila djelotvornija u gašenju ljudskih života od američke vojske, prometnih nesreća, policije i terorista zajedno.

Širom svijeta, demencija je danas najbrže rastući zdravstveni poremećaj na koji npr. u SAD-u otpada trećina troškova za lijekove. Valja očekivati je da će svaki četvrti stanovnik svijeta u starosnoj dobi od 80 godina biti žrtva te bolesti. Ovaj ogromni problem, koji je stvoren uz pomoć farmaceutske industrije, posljedica je odbijanja moderne medicine da tijelo promatra kao cjelinu.

Farmaceutska industrija plete paukovu mrežu. Danas svaki odrasli amerikanac ima potvrdu o 33 obvezna cijepljenja. Bez te potvrde ne može upisati fakultet niti dobiti posao. Pa i u nas, u Hrvstskoj zakonom je propisano obvezno cijepljenje protiv hepatitisa-B, a o prošlogodišnjem skandalu sa cijepivom protiv svinjske gripe da i ne govorim. Možda će se u bližoj ili dalnjoj budućmosti početi provjeravati razlozi zašto su ta cijepljenja naši ministri zdravstva tako zdušno zastupali.


Zašto posvećujem ovaj tekst svojoj sto-godišnjoj majci?

Želio bih vam predstaviti ženu koja ne uzima niti jedan od liječnički propisanih sintetskih lijekova, liječi se ljekovitim biljem koje raste na našem području i još uvijek prakticira neke lakše fizičke vježbe. Pokretna je i vitalna, čita časopise, gleda televiziju i raspravlja o svim tekućim problemima našega društva. Sve to zahvaljujući ljekovitom bilju koje Codex Alimentarius želi zabraniti.

Da ispričam samo jednu anegdotu: ljeti, prije nekoliko godina, jedna je osa nehotice uletjela pod moje naočale i onako uplašena ubola me pod oko. Sutradan sam imao predavanje studentima i prva pomiso bila mi je kako ću izaći za katedru sa natečenim licem i zatvorenim okom. Pomogla mi je majka koja se zatekla u blizini. Po njenom savjetu mjesto uboda tretirano je svježim biljnim sokom zdrobljenog lista uskolisnog trputca (Plantago lanceolata) i melise (Melissa officinalis). Nevjerojatno, ali istinito: svaka bol od uboda nestala je za petnaestak sekundi, a idući dan nije bilo otekline, već samo mala crvena točkica na mjestu uboda. To je znanje koje danas nemaju liječnici.

Jedan istraživač amazonskih prašuma, upoznavši život plemena koja nikada nisu imala kontakt sa zapadnom civilizacijom i njihov način lječenja, napisao je: “Smrt šamana gubitak je kao kad izgori jedna biblioteka.” To samo potvrđije strašnu istinu, koju sam našao u Izvješću Dag Hammarskjöld Fundation (Uppsala) i Rural Advancement Fundation International (Winnipeg, 2001): “Mi smo prva generacija ljudskog roda koja će izgubiti više znanja nego što će ga stvoriti.” Naša je civilizacija prepotentno uvjerena u svoja znanstvena dostignuća upitne vrijednosti, a zahvaljujući globalizaciji i 'novom svjetskom poretku' nestaju znanja malih naroda, znanja skupljana desetcima tisuća godina.

Koliko je farmaceutika primamljivo područje govori činjenica da je i Hrvatska platila svoj ceh: prodan je istraživački Institut Plive, zajedno sa 150 zaposlenih doktora znanosti (koja je vrijednost njihovog školovanja?), za koji je tada predsjednik Mesić u prigodi otvaranja godinu dana ranije rekao, da je to najveće ulaganje u znanost Republike Hrvatske, a tako smo ga se lako riješili. Što još dodati?
Možda ovo: pisac John Braithwoite je 1984. napisao i tiskao knjigu: “Corporate Crime in the Pharmaceutical Industry”. Da spriječi objavljivanje istine o farmaceutskoj industriji, ta je industrija otkupila i uništila cijelu nakladu tiskane knjige.


Codex Alimentarius nije obavezan

Da, doista nije obvezan, ali, ako na području hrane dođe do sudskog spora s drugom zemljom koja je prihvatila Codex, ta zemlja gotovo automatski dobiva spor. Mehanizam je razrađen i perfidan do najsitnijeg detalja.

Dakle nekoj državi preostaje da bude osuđena na teške financijske kazne, ili da dopusti uvoz hrane onečišćene pesticidima, hrane koja sadrži GMO i rezidue hormona, hrane koja je zračena itd.

Zamjerka javnosti jest da Codex Alimentarius propisuje pravila stvorena da služe interesu globalnog agrobiznisa, podcjenjujući prava malog farmera i potrošača.


Donošenje odluka utemeljeno je na znanstvenim dokazima

Povjerenstvo Codex Alimentariusa ne radi samostalne znanstvene procjene, već se oslanja na mišljenja stručnih znanstvenih tijela koja za pojedina pitanja sazivaju FAO i WHO. Ta stručna tijela su: Zajednički FAO/WHO stručni odbor za aditive u hrani (JECFA), … za zaostatke pesticida (JMPR) i … za procjenu mikrobiološkog rizika (JEMRA).

Godine 1996., vjerojatno temeljem takvih znanstvenih procjena, njemačka delegacija predlaže zabranu biljnih lijekova, vitamina i minerala. Brojni protesti javnosti odgodili su primjenu. Moguće je da pojedine zemlje reguliraju ove tvari kao lijekove, te ih tako izuzmu iz djelokruga Codexa. FAO i WHO tvrde da je nakana zaustaviti prekomjerno (štetno?) uzimanje tih dodataka prehrani.

Istovremeno neke od najopasnijih kemikalija (pesticida) koje je zabranilo 176 zemalja svijeta prihvaća Povjerenstvo Codexa. Među njima su: aldrin, klordan, dieldrin, endrin, heksaklorobenzen, mireks i pentaklorofenol. Sve redom uzročnici raka dojke, testisa, prostate, uzročnici bolesti živaca, jetre, žuči, krvi, imunosnog sustava itd. Jesu li to odluke utemeljene na čistoj znanosti?

Codex Alimentarius prihvaća hranu koja sadržava GMO, mlijeko dobiveno uz pomoć rekombinantnog goveđeg hormona rasta (rBGH), primjenu kojeg su zabranile sve zemlje svijeta, osim SAD-a, ozračenu hranu – sve to kao hranu koja se ne razlikuje od dosada uobičajene, prirodne hrane pa ne treba biti posebno označena. Dakle nema šanse da takvu hranu prepoznamo i izbjegnemo pri kupnji.

Ako neka zemlja zaustavi uvoz takve hrane, krši pravila WTO-a i automatski je osudjena na plaćanje kazne (što se EU već dogodilo s GMO hranom).

Jeli to scenario za kontrolu populacijskog prirasta na zemlji?

Tko će preživjeti? Samo bogati koji će si moći osigurati dobavu ekološki proizvedene, pesticidima neonečišćene hrane.

Hoćemo li glumiti ljudske ovce koje čuva vuk, ili ćemo se boriti za pravo na zdravlje, pravo na život?
Možemo li išta učiniti? Možemo i moramao. Jedan od načina borbe jest informiranje građanstva i potpisivanje peticije.

No moram skrenuti pozornost, peticija koja je na internetskoj adresi [You must be registered and logged in to see this link.] odnosi se samo na građane Velike Britanije i hrvatski potpis se ne računa kao glas. Dakle, po uzoru na ovu bilo bi potrebno pokrenuti sličnu peticiju u Hrvatskoj. Tko bi to trebao pokrenuti? Tu je šitoko polje rada nevladinih organizacija i toplo se nadam da će upravo mladi iz tih organizacija biti na čelu akcije.

Činjenice:

• Deset sjemenskih kompanija kontrolira 67% svjetskog tržišta sjemena pokrivenog patentom. (Monsanto 23%, DuPnt 15%, Syngenta 9%, Limagrain 9%, Land O'Lakes 4% itd.)

• Deset proizvođača agrokemikalija kontrolira 89% svjetskog tržišta. (Bayer 19%, Syngenta 19%, BASF 11%, Dow AgroSciences 10%, Monsanto 9% itd.)

• Deset farmaceutskih korporacija kontrolira 55% globalnog tržišta lijekovima. (Pfizer, GlaxoSmithKline, Sanofi-Aventis, Roche, AstraZeneca itd). Četiri najveća proizvođača cjepiva kontroliraju 91.5% svjetskog tržišta. Istovremeno o zdravlju 70% svjetske populacije brinu se lokalni liječnici koristeči lokalne lijekove.

Izvor: Who Owns Nature? ETC group, 2008

[O.P.G.KOVAČ]

"Mi smo prva generacija ljudskog roda koja će izgubiti više znanja nego što će ga stvoriti.” Naša je civilizacija prepotentno uvjerena u svoja znanstvena dostignuća upitne vrijednosti, a zahvaljujući globalizaciji i 'novom svjetskom poretku' nestaju znanja malih naroda, znanja skupljana desetcima tisuća godina".

S ovim napisanim se slažem apsolutno .
Prokleta globalizacija metastazira na zdrava i nerazvijena društva ,kad završi taj svoj proces,slijedi početak kraja .

[BOŽIDAR]

[mačor]

[You must be registered and logged in to see this link.]

mislim da se mi europljani toga nemoramo bojati jer kod nas se potiće ruralni razvoj i eko proizvodnja hrane.

[zoky28]

Ajde da se zbrojimo vec mi pun kufer tv.Ova stranka ona stanka,mi smo bolji nego, oni dodu na vlast- nema nis samo njima place uvjek dobre samo bolje.
Tak je bilo za careva, kraljeva,feudalaca,komunista i dan danas,samo drugacije rasporedeno malo ti da pa tamo uzmu duplo vise(Pa Dali Smo!)
razno razne teorije zavjere,seve,modni macak,monetarna politika,e-coli,H1N1(zaokupi narod),nemojte samo nas politicare gledat.prvo sve rasprodali,privatizirali poceli uvazati,dijeliti kredite zaduzili i govorili to je dobro,sad to nista nevalja treba se vratit na staro dvadeset godina muke i patnje naroda za koga i zasto ?(za još vecu muku).Svaki ima svoje zanimanje (zanimaciju radom,ribicijom,sjedenjem u birtiji-ispred trgovine ;ne ti moras gledat tamo!Čemu)kako da bude bolje njemu djeci starcima i sta je tu lose.
Mislim Belgija nema vlade vec 6 mj kazu da nemoze bolje.
Grci (duzan ko grcka)
Madari na cesti svaki tjedan.
ITD...
Tko je sad tu lud,ja znam da meni ne fali puno?