Re: Poljoprivreda: Budućnost Malih Farmi

[breskvar]

...jedan primjer iz prakse o rentabilnosti malih farmi...
...poznanik mi ima farmu sa 80-ak muznih holstein krava + junad + telad...ubiše ga otkupna cijena mlijeka, kredit za traktor itd., ukratko; totalno u "banani"...pred bankrotom...
...e sad, prije dvadesetak godina njegov otac imao je svega 10-ak krava...i to simentalaca...imali su štand sa malim laktofrizom na lokalnoj tržnici i svaki dan prodavali mlijeko u rinfuzi za gotovinu na malo...i nešto malo sira i vrhnja...i funkcioniralo sve samo tako...onda došle povoljne cijene mlijeka na otkupu, razmišljanje: "Nećemo se zezat svako jutro i večer na tržnici, lijepo ti sve odvezu iz dvorišta."
I proširili proizvodnu i...

...danas uzeo papir i izračunao da bi opet sa tim starim sistemom svakodnevne maloprodaje na tržnici i daleko manjim brojem krava od ovog koji sada ima zarađivao puno bolje...
...btw. i ja svoje voće plasiram na nekoliko tržnica i iako je napornije imam jako dobre financijske rezultate...
...jasno mi je da to ne mogu niti žele svi, ali svaki dan imam gotovinu u rukama...a kredita nemam...

[mario]

mislim da je to ispravno razmišljanje. Problem je što ljudi žele biti strojevi-raditi samo jedan posao i dobro zarađivati. Toga više nema.

[Mata imt 540]

bogami istina .....ima jedan u selu tu 20 krava i svako jutro na plac vozi ženu i dobro mu ide ima već svoje mušterije i gotovina je na ruci ....
mi imamo 2 krave i isto imamo nekaj svojih mušterija ali nema nekog prevelikog interesa za još kojom kravom

[breskvar]

...čuj, Mata, problem je u takvoj proizvodnji naći nekakav optimum...činjenica jest da je 2 krave premalo, a opet da je nekoliko desetaka previše...
...a ovisi i koliko blizu su ti tržnice i je li riječ o npr. nekom manjem gradiću ili velikom gradu kao Zagreb, Osijek i sl. ...
...i o tome radiš li u nekoj firmi ili živiš samo od toga...
...i o još cijelom nizu faktora...no, gotovina je gotovina

[Mata imt 540]

a tu si u pravu u svemu kaj si naveo doduše mi ne idemo na plac mi prodajemo doma ..... a i ne živimo baš od toga to je ono nešto za vlastite potrebe a večinom držimo zbog tih mušterija kaj su prije dok je još baka radila sireve i vozila mlijeko ....ali opet dobro dođe ta gotovina uz sve ovo kaj se još radi

[mačor]

[You must be registered and logged in to see this link.]

[tomi93]

"Država u kojoj se ne može živjeti od 20 muznih krava nije dobro organizirana država."

To je rekel jedan stočar u Austriji kad sam bil na jednoj stručnoj eskurziji.


Samo bi se okrenul na pitanje poticaja koji su stvoreni za zna se koga. Apsurdno je to da u hrvatskoj postoji limit ispod kojeg broja životinja (ha zemlje) se nemože dobiti poticaj. Dok u nekim ueropskim zemljama postoje zakoni i ograničenja da "preveliki" poljoprivrednici ostaju uskračeni za poticaje.

Ovakvom politikom je hrvatska država došla do svojeg cilja koji je opisan u gornjem člnku. Istrebljeni su mali stočari. Pritom mislim na one koji su imali 1, 2, 3, 5, 10 krava. Nekad su upravo takvi činili 80% proizvodnje. No danas nije došlo do pada količine mlijeka, dapače ona je povečana u pogledu ukupne proizvodnje. I sad otkupljivači nailaze na problem. Nekad je velika količina mljeka sa malih farmi bila u nižim klasama, znači imali su nižu cijenu i manje novaca su otkupljivači trebali izdvojiti. Danas je gotovo svo to mlijeko u prvom razredu, a samim tim i skuplje za otkupljivača. Da nebi otkupljivač spušil, a samim tim i država događa se to da se danas ponovo uništavaju najmanji stočari, a to su sad oni sa 10, 20 30 krava.

Sad če netko reči da ja želim u ue, ne, meni je sasvim dobro, ali kad vidim kaj se događa svuda uokolo, zapitam se kaj bi bilo bolje. Danas čovjek više nije pametan.

[zoky28]

Pa zato svaki treba napravit svoju racunicu,a ne kopirat "susjeda" nismo svi isti .

[Fidelito]

Prvo se u državi moramo načelno dogovoriti što zapravo želimo. Dali je potrebno imati veliku zaposlenost na ruralnim područijima kroz više manjih gospodarstava ali i produktivno gledano - manje efikasnih ili želimo ekonomski efikasniju proizvodnju na velikim gospodarstvima, ali to znači manji broj ljudi zaposlenih u poljoprivredi, a samim time i bolju konkurentnost na globalnom tržištu.
Mala gospodarstva bi mogla dostići efikasnost velikih gospodarstava, ali tu je pitanje zaposlenosti, jer velika zaposlenost (uz isti 'output') redovito znači da imaš slabiju produktivnost. To su čisto teoretske postavke koje treba prvo rasčistiti. Mogli bi imati i mala gospodarstva koja bi imala veliku vrijednost proizvodnje (na primjer voćarstvo), mogli bi imati konkurentan izvozni proizvod i dobru zaposlenost, ali to ne ide ako ti neki 'otkupljivač' 'organizira' 'proizvodnju' (čitaj - pljačka na otvorenoj cesti ili sezona lova na patke). Organizacija koja bi organizirala proizvodnju morala biti nekakvo neprofitno udruženje tih proizvođača (ili bi se eventualno ostvaren profit dijelio kroz dividendu natrag vlasnicima), cilj takve organizacije ne bi bio zgrtanje kapitala za razvoj maloprodajnog lanca ili krpanje dugova dobavljačima, nego razvoj primarne proizvodnje i nadogradnja iste i organizacija primarnih proizvođača tako da se može ponuditi pristojna količina proizvoda i paleta proizvodnje za velike kupce. Eventualna zajednička nabava sredstava proizvodnje da se postigne bolja nabavna cijena.
Kakva je situacija sada u poljoprivredi, ta organizacija proizvodnje je prepuštena komercijalnom kompanijama, a to je jednostavno šišanje ovaca (u koje si uložio minimalno ili ništa).

[577]

Danas je bolje imat manju farmu i imati svega po malo...
I prodat po boljoj cijeni....
Ipak je isplativije...

[AntunB]

Isplativost ovisi o uloženom i dobivenom od toga a ne o veličini .Ako imaš proizvodnju od 5000 l. po kravi i male troškove zaradit češ više nego sa 10000 l. i velikim troškovima .

[tine]

I opet isplativost nema veze s tim, da li si ti u stanju preživjet preko godine.
Iako imaš visoku isplativost od jedne krave, sumarno imaš manje nego kod niže isplativosti kod većeg stada.

A stvari koštaju određen iznos u valuti, ne procenat isplativosti.

I nažalost danas nije više doba, da se možeš posve izolirat od ostalog društva.
Ako ne prije, suočiš se time, kad ti djeca pođu u srednju školu.
Zbog društva su prinuđeni da imaju stvari od nekih marki, i nemaš predstavu, kako je takva djeca okrutna do tih, koji nisu 'na liniji' sa modom ili modelom mobitela itd.

[Fidelito]

Društvene vrijednosti su naopako postavljene. Najgore je to što se tako, naopako postavljene vrijednosti, stalno promoviraju kao ispravne i jedino moguće, a sve u cilju stvaranja novih potrošača. Mnogi ljudi na to padaju, popuše tu priču, i onda se čude kako im ništa u životu ne štima, a sve se vrti oko bezveznih stvari (mobitel, auto itd.). Najveća pušiona je da sve te novoproizvedene stvari su lošije od onih proizvedenih prije 10 ili 20 godina, ne traju tako dugo, i moraš kupovati ponovo. A neki kupuju samo radi mode. Tako se promovira potrošnja kao društveno korisna, a rad pada u drugi plan. Čak i neki ekonomisti promoviraju potrošnju kao izlaz iz krize, a upravo društva koja troše više nego zarađuju imaju najvećih problema, dok problema nema tamo gdje se radi i štedi.

[BOŽIDAR]

ovako pokupio sam neke podatke uglavnom od HPA bivša savjetodavna služba
ako imaš recimo 4 krave koje daju po 10000 litara mlijeka u laktaciji mlijeko bude izvrsne kvalitete pa je plaćeno 3 kn još dobiješ 4 teleta, za jednu kravu trebaš oko hektar zemlje pa ovih 4 hektara možeš ladno obraditi malim fercom i nekakvim starim priključcima (troškova obrade zemlje gotovo da ni nema).
dakle za mlijeko godišnje dobiješ oko 120000 kuna plus telci 16000 kuna ukupno 136000 kuna godišnje, mjesečna plača ispada oko 12300 kuna.

veliki farmeri koji od vas ima ovakvu plaču? Dakle budućnost je u malim farmama

[paor]

Vjerojatno zato što uz minimalno posla imaju, ipak, pristojnu zaradu. Uzme li se u obzir ispodprosječni urod od 5 tona po hektaru i otkupna cijena od 1,50 kuna za kilogram, prihod po hektaru iznosi oko 7500 kuna. S poticajima od 2200 kuna po hektaru to je oko 10.000 kuna, što znači da bi s troškom proizvodnje od oko 5000 kuna po hektaru mogli dobro zaraditi.

Primjerice, dok proizvođač jabuka odradi 700 radnih sati godišnje po hektaru voćnjaka, proizvođač pšenice godišnje po hektaru treba izdvojiti tek dvadesetak sati.

božidare, zar nije ovo bolje - na 13,6 ha zaradiš 136 000 kn i sve to za 270 sati