Što sijati

[paor]

Glavnina proljetne sjetve još nije počela. Zbog toga se možda još netko promišlja što sijati. Stočari uglavnom znaju što moraju sijati. A ratari, kako tko...Pošto je nešto podbacila sjetva jesenskih kultura, smanjene površine pod repom i sl., pojavećavaju se sjetvene površine za ovo proljeće.

Moje mišljenje je da soja ima najbolju perspektivu. Tu bi se mogao svrstati i suncokret, ali mu je urod više ovisan o klimatskim prilikama na koje ratari ne mogu puno utjecati.

Kukuruz je vrlo popularna kultura zadnjih mjeseci. Cijena je doista dobra, a uzrok tomu je visoka cijena na vanjskim tržištima i što je još važnije - velike potražnje (nestašice) na domaćem tržištu.
Baš zbog tog domaćeg tržišta ja sam skeptičan glede buduće cijene.
Stočari su u velikim neprilikama i bit će ih dosta koji će drastično smanjiti tovove, a time će automatski nešto splasnuti i cijena na tržištu.
Dakle, kad se uzme u obzir odnos vjerovatne smanjene potražnje kukuruza i povećanih kukuruznih površina, zaključak je jasan.

Ovo su samo neka moja razmišljanja, a budućnost ratarstva i jest u sličnim analizama, detaljnijem planiranju, skladištenju i tempiranju prodaje.

U prilogu: zadnji izvještaj s Borsa Merci di Bologna (minimalne postignute cijene)

	euro/t	kn/kg
PŠENICA talijanska, Nr. 2, 78/79 kg/hL, Hagberg	286	2.081
PŠENICA talijanska, Nr. 3, 77/78 kg/hL, Hagberg 180/200	278	2.023
PŠENICA talijanska, Nr. 3, 76/77 kg/hL, Hagberg 130/150	264	1.921
PŠENICA talijanska, Nr. 3, 76/77 kg/hL, Hagberg 180/200	274	1.994
PŠENICA,merkantilna Nr. 5, 72/73 kg/hL, Hagberg 180/200	259	1.885
PŠENICA uvozna Northern Spring USA	428	3.114
PŠENICA uvozna Nr. 1 Canada WRS, Manitoba (min. 79 kg/hL)	435	3.165
PŠENICA uvozna Austrija79 kg/hl,15%	310	2.256
PŠENICA uvozna Njemačka TIP B 77 kg/hl,	283	2.059
KUKURUZ, talijanski, vlaga 14 %	235	1.710
ZOB crvena	235	1.710
JEČAM talijanski, 62/63 kg/hL	257	1.870
JEČAM talijanski, 65/66kg/hL	260	1.892
JEČAM UVOZNI	265	1.928
SIRAK talijanski, bijeli	224	1.630
SOJINO ULJE, talijansko	472	3.435
SOJINA SAČMA iz talijanske soje	363	2.641
SUNCOKRETOVA SAČMA, talijanski suncokret	236	1.717

[pingo]

Zgođušna analiza .
Da se još moglo dodati nekakav očekivani prosjećni prinos pojedine kulture po hektaru i koliki bi to bio financijski dobitak te za naše prilike jako bitan poticaj za svaku od kultura ... e to bi bila prava analiza ... ne da trolam po tvojoj tablici , dobra je , ja nebi ni takvu znao složiti . Good job !

[JOSIP FERGUSON]

konacno malo i nama poljopr krenilo, a ce skidat poticaje, bas u secerani bio neki doministar neki dan pa govori da ce se poticaji prebacivat iz dohodovnih u nedohodovne kulture..

znaci skinit s psenice i kukuruza id, a dodat na repu...

mogao bi poticaj za repu ic i na 5000kn..

inace to su neke cijene gdje mi konacno mozemo osim ulaganja i troskova obracunat i svoj rad...

[paor]

da sam veliki ratar, ove jeseni bih se ozbiljno porazmislio o sjetvi pivarskog ječma...čak se pitam zašto ga se inače malo sije s obzirom na stabilnost cijene, uroda i otkupa...

[pingo]

da sam veliki ratar, ove jeseni bih se ozbiljno porazmislio o sjetvi pivarskog ječma...čak se pitam zašto ga se inače malo sije s obzirom na stabilnost cijene, uroda i otkupa...

Zato što ima nisku cijenu po mojem mišljenju. Smatram da 10 % ( 20 % za proljetni ) viša cijena u odnosu na pšenicu nije dostatna te da nam mogu ali ne žele platiti više . Na drugu stranu zašto misliš da žito nema stabilnost cijene , uroda , otkupa ... ? Još nisam upoznao nekoga da nije uspio prodati svoje žito . Ječam nema ništa stabilniji urod od pšenice ... obrnuto je .

[paor]

ok, zapravo sam u postu bio malo neodređen naprosto zato što mi je takva percepcija (niti sijem pivarac, niti ikoga znam...)...

vrijeme stabilnog (čitaj političkog i socijalnog) otkupa pšenice polako prolazi...od prošle godine stočari mogu ostaviti svo žito za stočnu hranu i ostvariti redovni poticaj - to je prvi znak da žito polako izlazi na otvoreno tržište, ovogodišnji znakovi su još uočljiviji...

kako čujem ove godine je bilo ječma i po 8t/ha, a prošle (sušne) godine je pšenica više podbacila od stočnog ječma (u mojem ataru)

dok sam tovio svinje, punica mi znala kast' "šta se sekiraš zete, nikad nije bilo da nisi prodo svinje"...istina, ali ošo' i ja i svinje u mp3

[pingo]

Kužim ta ali moje stoji da si uvijek prodao svoje žito , zar ne ? Te iste godine da si imao pivarac a ne žito dobio bi 10 % višu cijenu i to je to . Kada se govori o urodu ječma onda pod normalno računaj da će ga biti 10 % manje nego pšenice pa na dalje . Druga stvar koja ti se dogodi sa ječmom ( kao meni ove godine ) je da ti ga ne prime pod pivarac nego dobiješ za njega crkavicu gdje izlazi da je sigurnija sjetva pšenice . Da završim ... gledajući na financijsku dobit ( recimo u zadnjih 5 godina ) za mene je ipak sigurnija pšenica od ječma .

[paor]

sve je to u redu, problem je u tome što ti pričaš o već prošlom vremenu, a ja budućem (barem blisko budućem)

[pingo]

Dakle dajte nam piva tko šiša kruh ?

[Bećarina pusta]

Kužim ta ali moje stoji da si uvijek prodao svoje žito , zar ne ? Te iste godine da si imao pivarac a ne žito dobio bi 10 % višu cijenu i to je to . Kada se govori o urodu ječma onda pod normalno računaj da će ga biti 10 % manje nego pšenice pa na dalje . Druga stvar koja ti se dogodi sa ječmom ( kao meni ove godine ) je da ti ga ne prime pod pivarac nego dobiješ za njega crkavicu gdje izlazi da je sigurnija sjetva pšenice . Da završim ... gledajući na financijsku dobit ( recimo u zadnjih 5 godina ) za mene je ipak sigurnija pšenica od ječma .

Rekao bih da je tu problem sa dušikom. No znam da je on pomalo zajezenut za proizvodnju jer tanka je linija između pivarskog i stočnog ječma.

[pingo]

Kužim ta ali moje stoji da si uvijek prodao svoje žito , zar ne ? Te iste godine da si imao pivarac a ne žito dobio bi 10 % višu cijenu i to je to . Kada se govori o urodu ječma onda pod normalno računaj da će ga biti 10 % manje nego pšenice pa na dalje . Druga stvar koja ti se dogodi sa ječmom ( kao meni ove godine ) je da ti ga ne prime pod pivarac nego dobiješ za njega crkavicu gdje izlazi da je sigurnija sjetva pšenice . Da završim ... gledajući na financijsku dobit ( recimo u zadnjih 5 godina ) za mene je ipak sigurnija pšenica od ječma .

Rekao bih da je tu problem sa dušikom. No znam da je on pomalo zajezenut za proizvodnju jer tanka je linija između pivarskog i stočnog ječma.

Jednom u pet godina zezni i tropa si .

[Bećarina pusta]

Da ga sijem obavezno bi radio analizu lista da se utvrdi sadržaj dušika u biljci pa da se znam ravnati koliko dušika koristiti u prihrani i kada. Jeftina i isplativa ceremonija.

[pingo]

Da ga sijem obavezno bi radio analizu lista da se utvrdi sadržaj dušika u biljci pa da se znam ravnati koliko dušika koristiti u prihrani i kada. Jeftina i isplativa ceremonija.

A šta kada ti ostane patuljast kao meni prije dvije godine ili recimo požuti još u jesen i niti se tiće niti se miče mjesecima ili kada gradišćani na tvojoj koži provjeravaju valjanost novog preparat za regulaciju rasta i zbriješ si sav ječam da je njihova jedina reakcija na to " pa pokosi ga takvog nikakvog i daj ga kravama " ?
Koju ceremoniju onda radim ?

[Bećarina pusta]

To je žuta patuljavost ječma BYD(virus) i za to ima rješenje. Pazi na lisne uši u jesen kad ječam nikne i nema frke. Pogotovo ako ga siješ na kukuruzište. A za gradišćane ti nemogu pomoć, ja nova sredstva isprobavam na malim površinama prije uvođenja u proizvodnju i svake godine imam pokuse novih pesticida i regulatora rasta. Drukčije ne ide.

[pingo]

Nije niti belgijanac pomogao a naparavio je zapisnik tako opširan kao da mi je avion pao u dvorište ... samo smo se svi lijepo ispotpisivali i potrošili par sati uzalud i to je bilo sve . Daleka je zemlja Belgija .